pro. 26 2011

Sassicaia, 1990

Neki od Vas koji prate vinsku scenu, sjetit će se možda legendarne berbe 1998 nakon koje se pojavio i meni prvi “vinski vic” kojeg sam čuo u Toskani, ispijajući “aperitivo” u Livornu u wine-baru “Zanzibar” jedne “ozbiljne” jesenske večeri, a ispričao nam ga je ni manje i više nego drugi rođak Piera Antinoria i išao je nekako ovako:

“Talijanski vinoljubac luta pustinjom i ugleda bocu. Otvori je i iz boce izađe duh koji mu predloži ispuniti tri želje za uzvrat što ga je oslobodio. Vinoljubac raširi usne u osmjeh i zaželi butelju Sassicaie iz 1990 koja će uvijek biti puna. Stvori se butelja, vinoljubac počne piti i stvarno, butelja ostaje stalno puna… Duhu pomalo dosadi i već pripitog vinoljupca upita želi li još nešto kako bi otišao. Na to će vinoljubac pijanim glasom: daj još dvije ovakve hik butelje, pa si hik, slobodan.”

Više


pro. 19 2011

Beogradska vinska priča

Dvije trećine vinskopričkih nomada kreće na provjeru beogradskih hedonističkih događanja. Light motiv i glavni razlog odlaska je VIII Beogradski salon vina kojeg 1/3ina vinskopričalaca tradicionalno posjećuje, a ove godine, u pojačanom sastavu odlučuje (privremeno) zamijeniti hrvatsku tradicionalnu adventsku ponudu sa srpskom tradicionalnom gastronomskom scenom.

Više


pro. 12 2011

Mala škola sparinga za tradicionaliste

Gori prva svijeća na adventskom vijencu, mesnice su natrpane svježim “plodovima kolinja, zračnog i dvorišnog prostora”, a čim stupite nogom na prvi centimetar kvadratni trgovačkih megamarketa, svaki se centimetar kubni oko “vašeg detektora aromatskih spektara” ispuni mirisom sušenih “plodova” sjevernih mora. Komunalna poduzeća u provincijskim gradićima sjevernohrvatskog uzmorja i otočja požuriše iskititi trgove i kandelabre svjetlećim lampicama i cjevčicama, a centralnim trgom hrvatske metropole razlijeva se miris dimljene svinjetine i češnjaka prošaran notama klinčića iz kuhanog vina i vinozno voćnim mirisima portugisca, koji suvereno s hrvatske vinske scene istišće upravo pristigli beaujolais nouveau. Baš kao što predbožićna groznica lagano, ali sigurno, potiskuje onu predizbornu, koja će se ugasiti skupa sa drugom upaljenom adventskom svijećom.

Više


pro. 5 2011

Le Pin, 2004

Kasnim… kako da Vam objasnim… Zoki stišće, nema se vremena, a Barba želi da napišem bilješku s degustacije… no u jednom trenutku, negdje između posla u Dubravkinom putu, Beča, Merana, Pule… da, negdje između svih tih raskrsnica vinskih puteva počeo sam razmišljati o činjenicama koje nas upućuju na nešto veliko, nešto posebno i važno. Nekako mi je nedolično sažeti dojmove u tih par riječi i na kraju zaključiti neku „visoku“ ocjenu i vino ukrasiti epitetom „VELIKO“… zašto je to tako…??

Više


stu. 14 2011

Boškinac

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
 

Boris Šuljić, poznatiji kao Boškinac, uz pomoć Darka Baretića Barbe organizirao je druženje dobrih ljudi na Pagu, 8.11.2011. Uz večeru od 8 slijedova kušalo se nekoliko vina. Ovo je foto zapis sa tog togađaja.

Više


stu. 7 2011

Pomerol

Vinska degustacija koja se održala, neposredno pred raspisivanje izbora u Hrvatskoj, a tekst o njoj bit će objavljen na Vinskoj priči za vrijeme trajanja predizborne kampanje.

Pomerol……….konačno nešto što dolazi s desna, a sviđa se Gluhom krmetu!

Barba Luka je uspio skupiti kvorum i raspustiti Sabor, Barba Klaudio Jurčić je uspio u krvi, znoju i suzama obraniti naslov sommelierskog prvaka Hrvatske, Barba Ivo iz Baške Vode raspisao je izbore, a Barba Ivo iz Dugobaba je uspio šepajući, zasad izbjeći jamu u koju su upali nosačica broševa i vlastitih mjenica.

Više


lis. 31 2011

Domaine Fouassier, Les Chailloux Sancerre, 2010

Naziv vinaSancerre Les Chailloux
Vinar/ProizvođačDomaine Fouassier
Zemlja/RegijaFrancuska - Dolina rijeke Loire
Berba2010
Tip vinaBijelo vino
SortaSauvignon blanc
Alkohol (Vol.%)12,5 %
Vrsta čepaPrirodni pluteni čep
NapomenaMali gradić Sancerre u dolini rijeke Loire, s nekih 2.000 stanovnika, osim po fenomenalnom kozjem siru "Crottin de Chevignol" poznat je i po vinu koje ujedno nosi njegovo ime.

Na lijevoj strani rijeke Loire, na visini od 200-400m, prostire se ukupno 2.570ha vinograda koji čine apelaciju AOC Sancerre od čijih se plodova proizvodi vino Sancerre, jedno od najpoznatijih francuskih bijelih vina dobiveno od sorte sauvignon blanc.

Tipično za ovu apelaciju su tri različite vrste tla, koja ujedno daju karakter i posebne osobine svakom od vina. Na zapadu apelacije nalaze se "Terres Blanches" tzv. "bijele zemlje" koje se sastoje od mješavine glinastog i vapnenastog tla. ovo je tlo vrlo slično onome u Chabliesu a vina iz ovog područja su u većini slučajeva nešto jača i korpulentnija.

U središnjem dijelu apelacije nalazimo vrlo jaka vapnenačko-pjeskovita tla sa kojih dolaze skladna i elegantna vina puna finesa.

Na samom istoku, u okolici gradića Sancerrea, tlo je vrlo bogato kremenom i naziva se "Sylex". Ovdje su vina vrlo aromatična i mirisna i možemo reći da su postala referentna slika za pojam mineralnosti, "slanosti" i dugovječnosti sauvignona.

Obitelj Foussier bavi se vinogradarstvom i proizvodnjom vina već više od deset generacija i jedna su od najstarijih vinarskih obitelji u dolini Loire.

Danas obrađuju 56ha vlastitih vinograda čije su površine 80% zasađene sa sauvignonom a 20% sa crnim pinotom. Kako u vinogradu tako i u podrumu Foussierovi se striktno drže biološke proizvodnje a od 2012 očekuju i "Demeterov certifikat" za biodinamički način proizvodnje vina. Za njih je specifično da svaki vinograd (parcelu..) vinificiraju posebno i tako ćemo u ponudi ovog vinara naći čak desetak različitih etiketa Sancerrea.
Vino koje sam kušao dobiveno je od grožđa iz vinograda "Les Chailloux" veličine samo 1,65ha, koji leži na Sylexu. Prosječna starost loze ovdje je preko 15 god. a grožđe se kod 100% zrelosti bere isključivo ručno i fermentira u inox tankovima pri kontroliranoj temperaturi. Dobiveno vino tipičan je primjer dobrog svježeg sauvignona čija lepršavost s jedne, a enormna svježina i aromatičnost s druge starne pružaju izvanredan užitak i gastronomsku iskoristivost.

Nekako je došlo vrijeme (u biti ono je tu uvijek bilo samo što je utjecaj "kreatora" scene bio pre velik) da se odmaknemo od teških, masnih, alkoholnih bijelih vina koja osim gomile ekstrakta i najčešće aroma na hrastovinu ne nude ništa posebno... Zar smo zaboravili da je svježina ono što drži vino na životu, da su te niti primarnih nota ono veselje koje nas povezuje sa sortom i regijom iz koje vino dolazi a pitkost i finese koje osjećamo nakon prvog gutljaja u biti poziv na još jedan gutljaj ili čašicu... Naravno, reći ćete "„svakom po guštu" i to stoji no prepustite se mladalačkim tonovima i otvorite osjetila uživajući bar na trenutak u vinima ovog fenomenalnog vinara...
Ocjena86-90
Datum kušanja28.10.2011
Poveznice:www.fouassier.fr
Bilješka s degustacijeVino je bistro, vrlo intenzivne svijetle slamnatožute boje sa izraženim zelenkastim refleksima, djelomično gusto.

U nosu čisto, intenzivno, sortno tipično, djeluje svježe, kompleksno. Miris se fenomenalno razvija u čaši, dominiraju vrlo fine florealne note na bazgu i koprivu, zatim se pojavljuju voćne nijanse na citruse, nešto ananasa i marakuje a sve to isprepleteno finom začinskom niti na mediteransko bilje. Iz pozadine prodire lagana prašnjasta nota a miris zaokružuje skoro neprepoznatljivi slatkasti ton koji podsjeća na zrelo grožđe.

U ustima suho, djelomično toplo+, vrlo svježe, srednje punog tijela, dugo i vrlo "slasno". Intenzivnog trajnog okusa prepuno je nijansi na bijelo koštunjićavo voće i florealnih tonova tipičnih za sauvignon. A onda kraj... finale sa nevjerojatnom mineralnom notom, nekako možda i "pretjerano" u pojedinom trenutku a opet tako "zarazno" i poželjno... Možda ipak prevladava svježina, kiseline su još nešto povišene i vino će u optimalnom stanju biti kroz par mjeseci, dok se malo smiri... ako ga ne popijemo...

Jako dobar odnos cijene i kvalitete, vino kod kojeg možemo puno toga naučiti i savršeno ga sljubiti uz laganiju mediteransku kuhinju. No posebno bih naglasio sljubljivanje uz sir, još ako uspijete nabaviti dobar Crottin de Chevignol užitak će biti za pamćenje...





lis. 17 2011

Mineralnost

Mineralnost, između cuclanja kamena i sode bikarbone, između korijena i bobice, između mita i realnosti, između znanosti i hedonizma

Opatija. Terasa hotela Milenij. Pelargonije (đirani, ljubavi, barbaroze…) kao buhtlice kipe iz keramičkih posuda razasutih po ogradama, a borove iglice lete na svježoj kvarnerskoj buri. Sjedam za ‘svoj’ svakojutarnji stol. Konobar bez pitanja nosi ‘veli z teplen’ bez pjene. Otvaram jedne od dvaju novina, koje mi je maločas, također bez pitanja, stavila na pult prodavačica u obližnjoj trafici, nakon što se naravno prvo raspitala za Najdražu i njen napredak u rehabilitaciji i nakon što smo još naravnije razmijenili mišljenje o Bilićevoj sudbini, Šeksovom incidentu, najnovijem brošu i ‘ki pije i ki će platit va Grčkoj’. Bura i miholjsko sunce razlivaju se oko stolova i stolica, a pogled mi kliznu put tirkizno plavog Kvarnera, načičkanom čipkom od bure. ‘Atmosfera je kičig, dijelomično malograđanska’, pomislih, prisjećajući se tim sommelierskim terminom, nekidan završenog tečaja u Zagrebu.

Više


Stranica 3 od 1112345...10...Poslijednja »