stu 22 2010

Joško Gravner: Najbolje je biti anarhist!

Amfore su za vino, kao pojačala za glazbu!

Raditi vino bez sumpora je utopija!

Da bi znao raditi vino nije važna enologija, nego povijest!

Gravner o 2010 u Brdima!

Više


stu 20 2010

Lider – Premium

Premium – dodatak Lideru, listopad 2010

[issuu layout=http%3A%2F%2Fskin.issuu.com%2Fv%2Flight%2Flayout.xml showflipbtn=true documentid=101207162849-88104cc14dc7475f994d8c1bfe422089 docname=vp_premium_lider_11_2010 username=vinskaprica.com loadinginfotext=Premium%20Lider showhtmllink=true tag=vinska%20prica width=510 height=350 unit=px]

U kojim se hrvatskim restoranima najbolje jede i pije, koji su premium te koji kriteriji to određuju, otkrio je Darko Baretić, vrstan poznava telj gastronomije s portala Vinskaprica.com

liderpress.hr


stu 15 2010

Novi List

Novi List, studeni 2010

[issuu viewmode=presentation layout=http%3A%2F%2Fskin.issuu.com%2Fv%2Flight%2Flayout.xml showflipbtn=true documentid=101207170730-884ae8f5b11f43a9ac92fd35435bac5a docname=novi_list150490 username=vinskaprica.com loadinginfotext=Novi%20List showhtmllink=true tag=vinska%20prica width=510 height=350 unit=px]

S Baretićem smo razgovarali povodom pokretanja eno-gastro portala Vinska priča kojeg je ovaj zaljubljenik u one hedonističke čušte u čaši i na tanjuru pokrenuo u kolovzu ove godine i to zajedno sa Zoranom Vodopijom, koji je po struci informatičar, i sommelierom Željkom Bročilovićem Carlosom. Vinska priča na kojem donosi novosti iz vinskog svijeta, komentare i zapažanja o tome kako se u Hrvatskoj razvija radnja vinske »štorije«.

novilist.hr


stu 15 2010

Matošević, Grimalda bijelo, 2008

VinoGrimalda bijelo
Vinar/ProizvođačVina Matošević
Zemlja/RegijaIstra – Zapadno istarsko vinogorje
Berba2008
Tip vinaBijelo vino
SortaChardonnay + Sauvignon + Malvazija Istarska
Alkohol (Vol.%)13,5 %
Vrsta čepaPrirodni pluteni čep
NapomenaIvica Matošević jedan je od začetnika, ako ne i "motor pokretač" moderne istarske vinske scene. Njegova vina čista su i tehnički vrlo pedantno odrađena, a njegov doprinos marketingu i promociji vina mogu biti uzor svakom hrvatskom vinaru. O vinima možemo diskutirati. Stilistika je moderna i vrlo razumljiva, no čini mi se da Matošević može puno više. Vino je po meni živi proizvod i u prvom redu nastaje u vinogradu, a zatim uz filozofiju vinara u podrumu dolazimo do finalnog proizvoda. Pojedina vina pokazuju da Matošević u svakom pogledu ima potencijala i nastoji nas s vremena na vrijeme iznenaditi svojim uradcima, no jednostavnija izvedba malvazija, chardonnaya ili merlota jednostavno je pre sterilna za zahtjevnija nepca. Volio bih kada bi se umjesto niza etiketa koje nalazimo u ponudi Matošević kompletno okrenuo ka kupažama (kao što je Grimalda) i nakon Claia pokazao mogućnosti koje nam pružaju sorte "izmješane" kako treba.
Ocjena82-85
Datum kušanja29.10.2010
Poveznice:www.matosevic.com
Bilješka s degustacijeVino je bistro, nešto zagasitije svjetlije slamnato-žute boje, gusto.

U nosu na početku vrlo zatvoreno, čisto, djelomično intenzivno, djeluje zrelo i kompleksno, otvara se vrlo polako. Prevladavaju tercijarne arome, drvo i vanilija, a nakon dužeg vremena počinju se nazirati voćne nijanse. Aromatični spektar u početku je teško definirati. Isprepleću se note žutog cvijeća, koštunjičavog voća, citrusa i mediteranskog bilja, da bi se u pojedinim trenucima dali naslutiti i bazga, lišće rajčice i peteljka grožđa.

U ustima suho, djelomično svježe, toplo+, srednjeg intenziteta i djelomično punog tijela, vrlo moderno sa izraženim tercijarnim notama na drvo i vaniliju. Nešto kandirane kore od naranče pa čak i lagana nota na cimet i sušenu rajčicu. Srednje dugo do dugo, vrlo mekano i mineralno sa laganom gorkastom notom u finalu.

Vino je spremno, djelomično harmonično i vrlo sočno, rekao bih slankasto. Spoj malvazije sa ostale dvije sorte pokazao se vrlo ugodan, no osobno mi smeta prisutnost drva i taničnost koju je vino pokupilo pri odležavanju. Ovo je prva berba "Grimalde" i nadam se da će Matošević naći načina da sitne nedostatke, koji su vjerujem nastali pri vinifikaciji ispravi. Time će vino zasigurno dobiti na kompleksitetu i važnosti.


stu 8 2010

Cohiba BHK

Ne postoji najbolje vino na svijetu. Kao što ne postoji najbolja skulptura na svijetu. Ne postoji najbolja pjesma na svijetu. Vidite čemu to vodi? U umjetnosti stvari nisu apsolutne kao recimo, u sportu. Neka uvažena institucija, recimo Akademija (Academy of Motion Picture Arts and Sciences) je proglasila film godine koji je osvojio 6 oskara. Da li to znači da je taj film najbolji na svijetu? Naravno da ne. Možda/vjerojatno postoji film koji je vama najbolji film svih vremena i bespredmetno je truditi se neke nove filmove uokviriti u te konotacije.

Više


stu 7 2010

Glas Istre

Novi List, studeni 2010

[issuu layout=http%3A%2F%2Fskin.issuu.com%2Fv%2Flight%2Flayout.xml showflipbtn=true documentid=101207172735-d1f74cf2e3e54019aa1bb11a705c2428 docname=glasistrevp07112010 username=vinskaprica.com loadinginfotext=Glas%20Istre showhtmllink=true tag=vinska%20prica width=510 height=350 unit=px]

Darko Baretić, član je Izvršnog odbora Hrvatskog sommelier kluba i poznati opinion maker. Iskustva je stekao na brojnim putovanjima po svim najvažnijim vinskim i gastro-regijama u Europi. Preporuke i doživljaje bilježi na blogu “Vinska priča”, s Puljaninom Zoranom Vodopijom i Željkom Bročilovićem Carlosom.

glasistre.hr


stu 2 2010

Gastro nedjelja u Beču

Savjet čitaocima Vinske priče za slučaj boravka u Beču nedjeljom

Organizatori seminara, edukacija, predavanja koji se održavaju u dane vikenda u pravilu završavaju nedjeljni program u ranim prijepodnevnim satima i ostatak dana ostave slobodnim. Tako to napraviše i organizatori Wine educators kongresa koji se održavao u dvorcu Kastelneuburgu 15-ak kilometara jugozapadno od centra Beča, od 22.-25.10.2010.

Više


lis 28 2010

Kompletni rezultati ocjenjivanja maslinovih ulja za Flos Olei 2011

Marco Orregia – ‘Parker’ za maslinova ulja

U vinskom svijetu, ocjenjivanje vina važan je komercijalni element vinskog biznisa. Iako ocjenjivanje vina ima protivnika (koji ne znaju za bolja rješenja ali se protive postojećim), za sada je jedina relevantna, da ne kažem egzaktna, metodologija ocjenjivanja koja prolazi u svijetu. Bijeg subjektivnog u objektivno. Više