Dalmacija Wine Expo Makarska – post festum
Perspektiva
Siječemo Biokovo. Zadvarje, Dubac i još malo pa autocesta. Nestaju iz zjenice Tučepski borovi i žala, a s nepca inćuni u tisno, frigani špari i gire i skuše s gradela, marendani u izuzetnom ambijentu i društvu u restoranu Gusari. Na neki sam način bio dio ekipe Vinistre, koja je došla prezentirati malvazuje iz berbe 2009 i tako pomoći prvom izdanju dalmatinske Vinistre.
Izložbu vrlo dobro ocjenjujem. Osim sitnijih organizacijskih propusta, za prvo izdanje više nego dobro. Odličan odaziv dalmatinskih vinara, solidan odaziv ostalih hrvatskih vinara, dobra podrška lokalnih snaga posebno ugostitelja, korektne prateće vođene degustacije, solidna logistika, prihvatljiv odaziv publike i dobar VIP party.
Dobro, početak više nego dobar. Kakav će, i da li će ga uopće, biti nastavak?
Razmišljam i vučem paralelu s Vinistrom. U odnosu na nju u Makarskoj je gradnja kuće krenula “od šufita”. Dvojica, trojica entuzijasta s vizijom, koju je prepoznao Saša Špiranec, a onda su se na taj val ukrcali i vinari, restorateri, lokalna zajednica… Da bi opstala smotra u Makarskoj mora postati legitimni izraz interesa dalmatinskih vinara, iskazan deklarativno, politički i financijski. U protivnom entuzijazam će se istopiti na suncu profitabilnosti, a dobre namjere dovođenja svjetskog događaja u provinciju, popločit će se u pločama egoizma, taštine i pojedinačnih interesa.
Udruživanje
I ne samo iz gornjeg razloga, udruživanje vinara postala je glavna tema na i ne samo na, marginama skupa. Kriza je napunila podrume! “Najbolje vino na svijetu” ne može se prodati, ili se to radi teško. Pelješac i Hvar, dvije kultne destinacije sofisticiranih plavaca pune su vina! Ovaj puta nisam bio toliko potezan za rukav da bih iznio svoj stav o nekom vinu već sam bio zasut pitanjima poput: Što radi Vinistra? Kakva je to prezentacija u Londonu? Što mislite na kojem ino tržištu naša vina imaju najveće šanse? Možeš li mi poslati pravilnik Consorzio Brunello?
Kod nekih instinktivno (u krdu je toplije), kod manje njih racionalno (kriza je najgori trenutak, ali to smo već trebali napraviti) sazrijeva spoznaja da se treba organizirati, udružiti, artikulirano i profesionalno izraziti svoj interes i tek onda zatražiti pomoć države. Mlađi su normalno nestrpljiviji, stariji inertniji i što su veće količine boca, veći je i ego. No unatoč tome izgleda da je udruživanje na Hvaru i Pelješcu gotova stvar. A onda je samo korak do udruge dalmatinskih vinara. Vinistra i Udruga kutjevačkih vinara… Naziru li se to obrisi krovne udruge hrvatskih vinara? O tome nadam se u slijedećim pričama!
O vinima
Vođena degustacija pošipa iz berbe 2008. Kod pošipa ništa novo! Za izdvojiti Grgić, Korta Katarina i Krajančić-Intrada. Tri stilistike. Tri izričaja. Ostala vina uglavnom visokoalkoholna, ekstraktna, s nedostatkom svježine i gotovo bez ili s “pravocrtnim” aromatskim profilom.
Prezentacija malvazija iz berbe 2009. O kvaliteti pojedinih malvazija biti će riječ na drugim mjestima vinskih priča, ovdje samo kratak osobni kroki. Od do sad kušanih, trenutno u najboljem stanju Kozlović, Matošević i Kabola! Ugodno iznenađenje. Kabola već drugu godinu zaredom, potvrđuje da je u samom vrhu. Raduje povratak dvojca iz “Velike trojice” na sam vrh.
13 ponajboljih plavaca s Visa, Hvara, Pelješca. Od toga 8 nečistog mirisa i neprihvatljive organoleptike. Bret, hlapive i puno, puno iluzija. Od toga ističem dvije najveće: 1. Plavci su vina koja su proizvedena za starenje (čak preko 10 godina!) i 2. Plavci su food-friendly vina, koja pokrivaju širok gastro spektar! Od 5 prolaznih uzoraka 3 su bila “modernijeg” novosvjetskog izričaja-drvo, ukuhano crveno voće, ali tehnički i aromatski čista vina. 2 uzorka su bila “rustikalnija” više alkohola, više ekstrakta, nezaokruženi tanini, džemasto plavo bobičasto voće i šljiva i smokva…
Vođena degustacija vina iz Dalmatinske zagore (Šibenik-Zadar). Pored već etabliranog Alena Bibića, ističem solidne rezultate prve berbe introduciranih crvenih sorti Badelove vinarije iz Benkovca i vrlo solidna, svježa i restoraterski iskoristiva crvena vina iz sorte Plavina, proizvedena od nekolicine manjih proizvođača iz okolice Skradina.
U kratkim predasima između vođenih degustacija, obilazio sam vinare izlagače u dvorani. Ističem udrugu 7 proizvođača Grka s otoka Korčule. Posebno obiteljsku vinariju Kunjašić, iz Smokvice. Njihov Grk optimalne zrelosti grožđa, kontrolirane fermentacije na nižim temperaturama, vrlo kratke maceracije, selekcionirani kvasci i enzimi… Grk izuzetne svježine i aromatike koji u stilistici odskače od svih ostalih. Izgleda da Luka Krajančić dobiva respektabilnog sljedbenika i konkurenta. Dobrodošao!
