sij 30 2012

Krhko je znanje…

9. Weinakademie Winzerkonferenz, 17. siječanj, Rust

Prši moj prvi ovogodišnji snijeg, nošen britkim sjevercem po pustim ulicama Rusta, austrijskog Cigoča, dok sam kasnio kao Klepetan na ‘čvenk’ s Malenom, na početak tradicionalnog okupljanja austrijskih vinara, žureći uz trstikom obraslu obalu jezera Neusidler. Sinoćnji ‘spare ribs’ i nešto više čaša pšeničnog, tipična kombinacija istančanih eno-gastro znalaca, glavni su razlog mog kašnjenja. Osjećao sam se stvarno kao Klepetan, dok sam ulazio u lobby hotela preko puta Weinakademie, a nigdje Malene, ni Monice Belluci, tek zabrinut Carlosov pogled, nenaviklog na moje kašnjenje i širok osmijeh bez zlatnog zuba ‘cara frankovke’ Ernsta Triebaumera, pozdrav i olakšanje, kad shvatih da u stvari ne kasnim.

Četvrta je ovo godina zaredom kako dolazimo u Rust polovicom siječnja, stoga mnogo poznatih lica i među slušateljima i među predavačima. Kreće kao predavač Prof. Dr. Monika Christmann iz Geisenheima. Vruće enološke teme. Par riječi o klimi i zatopljenju koje je sve evidentnije, vinogradi sele na sjever, u prosjeku u berbama prošlog desetljeća manjak je kiseline, višak je alkohola, viši je ph i vinogradarenje i vinarenje u tim uvjetima se mijenja. Nešto o dodavanju kiselina, tehnologiji bipolarnih membrana, alkohol managmentu u vinogradu i podrumu. Interesantna tema, oko koje se lome koplja. U Europskoj uniji je posebno oformljena komisija, koja još uvijek pokušava iznjedriti prijedlog o budućim dozvoljenim metodama snižavanja alkohola u vinu, koje su dozvoljene u Novom svijetu, od razrjeđivanja vodom, do inverzne osmoze. Nijemci, Burgundija i Bordo zalažu se da dozvoljeni volumni postotak ne bude veći od 2%, dok južnije zemlje, prvenstveno Španjolska, Italija i Portugal traže 4%.

Posebno interesantna tema je dodavanje metavinske kiseline i CMC (karboksimetilceluloza) i njihova u najnovije vrijeme dokazana alergijska djelovanja i problem SO2 kao biocida.

Nakon pauze, četvero Master of wine Martin Hudson, Andy Howard, Lyn Sherriff iz Velike Britanije i Caro Maurer iz Njemačke prezentirali su vina interesantna po marketinškom pristupu. Posebno su zanimljivi bili pjenušac Grosvenor blanc de blanc 2008, Ridgeview Estate iz engleskog Sussexa i dva vina Chardonnay i Rose francuskog proizvođača Gaston de Veau pakirana u ‘jogurt’ izvedbu u plastične čaše zatvorene alu-folijom. Osim ta tri vina probali smo čileanski Sauvignon Gris, njemački Rizling GG iz Pfalza, Nerello Mascalese s obronaka Etne, galicijski Albarino (Španjolska) i argentinski Malbec.

Poslije ručka Utz Graafmann, managing director najvećeg portala u Europi o vinskom marketingu, Wein-plus.eu, izlaže 10 najvažnijih pravila internet marketinga s radionicom njihove primjene na vino i vinare.

Popodne završava paneldiskusijom svih spomenutih predavača i Willi Klingera iz OWM, uz moderiranje Josepha Schullera voditelja Vinske akademije, na temu: Društveni mediji- budalaština ili marketinški instrument?

Snijeg je prestao pršiti, no sjeverac je pojačao kad smo se već u mraku predvečerja prebacili preko ulice u kušaonu Akademije. Kako se uvijek za vrijeme konferencije održava i obuka za buduće Master of Wine, tako su nam se pri kušanju pedesetak austrijskih vina pridružili i polaznici školovanja za Master of wine, njih tridesetak. Uz austrijske vinare koji su stajali iza izloženih vina Carlos je dobio priliku predstaviti i dva hrvatska vina. Ponio je sa sobom Babić Suha punta 2008, Lea Gracina i Rizling Amforu 2009, obitelji Tomac. Znatiželjni austrijski trgovci, vinari, a naročito polaznici obuke za Master of wine iz Grčke, Engleske i Austrije, pokazali su izuzetno zanimanje za naša vina, tako da sam morao pomoći Carlosu vidjeći gužvu koja se stvorila oko njega i vina koja su bila pred njim.

Dva su sata proletjela, stade sjeverac, a mi krenusmo prema nekoliko desetaka kilometara udaljenom Beču. Čeka nas posjet ponajboljem vinskom podrumu u Europi – Palais Coburg i masterclass na temu Rioja i Ribera del Duero. Ponovno Vega Sicilia i premjerno Pingus. O tome u slijedećem nastavku.

[wdgpo_plusone]



12 komentara to “Krhko je znanje…”

  • slavko kaže:

    Veseli me da ste na ovakom skupu predstavili babić Lea Gracina. On je koliko znam jedini naš znanstvenik koji ne lupa tuđim po plotu već je svojim imenom i znanjem stao iza vlastitog proizvoda.

  • wineandfood4u kaže:

    kakvi su bili komentari na Tomčevu Amforu?? 🙂 obožavam ju..

  • Patti kaže:

    ”Popodne završava paneldiskusijom svih spomenutih predavača i Willi Klingera iz OWM, uz moderiranje Josepha Schullera voditelja Vinske akademije, na temu: Društveni mediji- budalaština ili marketinški instrument?”

    Ovo zvuči zanimljivo. Možete li podijeliti neka razmišljanja s nama?

  • Darko kaže:

    Većini polaznika tečaja za MW to je bio prvi susret sa hrvatskim vinima. Nitko, ama baš nitko od njih ( koji su svratili do našeg stola) nije čuo za Gravnera, tako da su se prilično čudili toj stilistici. Austrijski vinari i trgovci dosta su skeptično, ali pristojno komentirali vino, no njemačka novinarka Mauer ( MW) je ” otkačila” na vino, vraćala se dva puta po vino i dovodila mnogo njih za stol.
    @Patti, Utz Graafman i Willi Klinger, saželi su možda najbolje poruku razmjene mišljenja o socijalnim mrežama. Marketinški alat ? Da! No nije čarobni štapić, pače pojavljivanje na njima bez integralne marketinške stategije i na neadekvatan način, nosi negativne rezultate! Za vinare web, za novinare blog i dalje ostaju glavni marketinški alat, no njihova smislena interakcija i pojavljivanje na socijalnim mrežama postaje marketinški alat!

  • vinopija kaže:

    Kao dugogodišnji “advertising man”, sad znam kako se osjećaju školovani ljudi iz vinske struke kad se ovakvi poput mene olako nabacuju pojmovima 😉

  • Patti kaže:

    Krhko je, vinopijo. 😉

  • Josip kaže:

    “Posebno interesantna tema je dodavanje metavinske kiseline i CMC (karboksimetilceluloza) i njihova u najnovije vrijeme dokazana alergijska djelovanja i problem SO2 kao biocida.”

    Poštovani g. Baretić,
    zanima me u kojem je pravcu išla diskusija o gore navedenoj temi, tj. da li se napokon ide u pravcu iskrenosti prema kupcu, tj. da se na etiketi navede šta je sve dodano vinu u procesu proizvodnje, i koji su tretmani (torture) vršene s vinom.

    S poštovanjem,

  • jurica kaže:

    Upravo ove činjenice navode sve više potrošača da meso, mesne prerađevine, povrće, voće, vino, sokove nabavljaju od proizvođača koje poznaju i u koje imaju najviše povjerenja.

  • darko kaže:

    Josipe!

    Poštovanje i tebi.
    Alergijske reakcije kod velikog broja potrošača, posebno bijelih vina i istraživanja koja su obavljana o tome, posebno u Njemačkoj,d dovela su pitanje upotrebe gorespomenutih sredstava na dnevni red ” Vrućih enoloških tema”, više kao zaseban slučaj, nego kao diskusiju o zaštiti potrošača i uticaju pojedinih vinarskih postupaka i sredstava na ljudsko zdravlje.Toliko što se tiče predavanja i diskusije na Winzerkonferenz u Rustu.
    O tome da li postoje trendovi u EU, koji idu u smjeru tvog pitanja, premalo znam da bih mogao o tome meritorno suditi.
    No, na bazi onog što znam, nisam optimist, da će se ići previše prema ” iskrenosti ” i zaštiti kupca. Ne zaboravimo da je vino jako veliki biznis, da je od ukupno prodane količine vina u svijetu 2009. godine nešto preko 87% bilo po cijeni ispod 3 eura, da tržištem u većem dijelu dominiraju investitori i farmaceutske kompanije….. i da su nam kao kakva takva zaštita koja preostaje samoobrazovanje s kritičkim pristupom i javno djelovanje kroz sve moguće oblike društva na podizanju svjesti o tome, ne samo kod vina. U tom smislu, Jurica je u pravu.

  • vinopija kaže:

    Integriranim marketinškim aktivnostima do karboksimetilceluloze 🙂 A ja mislio da samo dodaju limunsku kiselinu prilikom punjenja, kad ono to je nuspojava stabilizacije. Boli glava 🙂 NIšta više ne razumijem. Ali sam siguran da inzistiranje na ispisivanju svega i svačega na vinskoj etiketi ne vodi ničemu i svrha zbog koje bi prakticirao takvu rutinu ne bi ostvarila cilj, osim ukoliko cilj nije stvoriti odbojnost prema vinu… osobito imajući u vidu kako 87% vinopija ionako konzumira vina ispod 3EUR MPC.

  • Krhko je znanje 2… - Vinska priča | Vinska priča kaže:

    […] na Montjuicu. Magla je u La Manchi, naziru se vjetrenjače i sve je nekako krhko…Prvi dio Krhko je znanje…View at PicasaaddHSSlideshow('group11'); [Translate] // Tagovi: Rust Članak je objavljen […]

  • Igor Bošnjak kaže:

    Pozdrav,
    berbe su i kod nas sve ranije… ali mislim da prosječnog vinoljpca neće zanimati detalji što je sve dodano, nego je jedino pitanje da li mu to vino odgovara ili ne… doduše ja volim znati, ali moja ekipa s kojom obilazim podrume baš i ne…