kol 10 2010

Erotika na stolu

Ekskluzivno za vinskaprica.com – najobjektivniji članak o erotici u povijesti pisane riječi u Hrvata

Jesam li ja filozof ili eno-gastro bloger? I kako sam odbio ulogu povjesničara koja mi je bila namijenjena.

Hiša Franko © vinskaprica.com

Hiša Franko © vinskaprica.com

 

Ma oni nisu normalni! N.i.s.u   n.o.r.m.a.l.n.i!!! – planuh iznerviran.

Tko to u svekolikoj hrvatskoj populaciji liči na tebe? – evo Najdraže u ulozi prvog dodavača soli na tek otvorenu ranu.

Ma ona dvojica što pišem blog s njima. Dosad su mi uvijek prihvaćali teme za članke i pričali kako su jako zadovoljni njima, a sad hoće da pišem na NJIHOVU zadanu temu – jer će se moja duhovitost i kozeraj savršeno uklopiti u lepršavost teme, koja se opet idealno uklapa u udarne članke tek izlazećeg bloga -Dve obične floćine- promrsih na čakavskom, što obično pokazuje najviši stupanj nervoze u mom ponašanju.

Par para i na gomile najde – smireno se oglasi Najdraža, također na čakavskom, što obično ukazuje na najviši stupanj cinizma u njezinu ponašanju i još smirenije nastavi – Kako možeš očekivati išta normalnog od ljudi koji tvoje “umotvorine” uvrštavaju u blog koji zajednički potpisujete?

A o čemu bi trebao pisati? – ‘nezainteresirano’ procijedi Najdraža.

Više


kol 8 2010

Gastro.hr –> GastroLada: Vinska priča

Gastro.hr

Novo virtualno mjesto za one kojima je vino više od pića

Iako je, kažu, prošlo vrijeme blogova, a došlo vrijeme društvenih mrežnih servisa, u zadnje mi se vrijeme najboljom ipak čini kombinacija jednog i drugog. Tako vam Facebook dođe kao veliki trgovački centar koji, kao i oni pravi, svima koji ga pohode ide na živce, ali ga svejedno redovito obilaze nalazeći ipak i neke butige za sebe. Kao i svaki drugi masovni, istodobno omraženi i obožavani proizvod, pametni će ga iskoristiti na najbolji mogući način. Trenutačno se čini se da su prednosti ovog društvenog umrežavanja prvi uočili vinari i ljudi vezani uz vinski biznis (kao jedna općenito progresivna skupina ljudi). Mnoge vinarije i vinari na fejsu imaju svoje profile preko kojih nas informiraju o svojim proizvodima i lokalnim novostima, ali i vinskim trendovima općenito. Velik je taj vinski svijet (i realno i virtualno) pa se na ovaj način filtriraju informacije zanimljive našemu malom tržištu, a pozornost se usput usmjerava prema onim aktivnim, probitačnim i nezaustavljivim pojedincima koji postaju novi zamašnjaci hrvatske vinske priče. Također je zgodno (a i korisno) kako se virtualno povezuju ljudi koji se u „pravom“ životu i ne poznaju, ali djele zajedničku strast i entuzijazam prema sličnim temama, u ovom slučaju – vinu (a odmah usput, i hrani).

Više


kol 7 2010

Champagne Veuve Doussot

Odmaknuti pogled na degustaciju održanu u Tinji, 10.6.2010

Champagna ima oko 19.000 registriranih vinogradara i oko 5.000 proizvođača koji proizvode šampanjce. Dok velike šampanjske kuće poput Mumma mogu koristiti grožđe iz čak 80 različitih vinograda, mali proizvođači koriste svoje grožđe pa se ta činjenica dodatno valorizira i označuje na etiketama.

Veuve Doussot je mala šampanjska kuća smještena na samom jugu Champagne koja u vlasništvu ima 7 hektara, a u proizvodnji oko 30.000 butelja, osim svog grožđa koristi i grožđe iz vinograda rodbine pa ima potpunu kontrolu kvalitete.

Više


kol 6 2010

Tko, što, zašto – sommelier

“Ja sam znate somelier i vino je sigurno u redu” bila je izjava čovjeka u restaurantu kada sam želio vratiti bocu koja je kako se kaže “dala svoje”. Iz tog razloga i ova priča, mali osvrt na zanimanje koje je puno više od same titule.

Prvi spomen sličnog zanimanja pojavljuje se ni manje ni više nego u Bibliji. U Genesisu se spominje faraonov nosač pehara, zanimanje koje je imalo vrlo veliku vrijednost a i osoba koja je radila taj posao morala je biti od punog povjerenja. Kasnije su i rimski prijestolnici kao i mnogi kraljevi i carevi imali osobe koje su  birale vino za njih ali i sami bili kušači pred vladarima kako bi potvrdili ispravnost božjeg nektara.

Više


kol 4 2010

Samoobrazovanje bit ljudskog i sommelierskog uspjeha – crtice iz 2008., 2009. i 2010.

Davno je prošlo Omišaljsko predavanje i praktikum za prvu razinu sommeliera, kada sam slušajući prof. Sokolića i gledajući Nenada Kukurina shvatio kako u biti ništa ne znam o vinskom svijetu. Prošlo je od toga desetak godina, puno sam od tada proputovao, puno toga kušao, a bogami i popio, i sam ponekad učestvujem u tečajevima za prvu razinu kao predavač, jeo sam i pio u gotovo svim ponajboljim evropskim restoranima (osim britanskih), služio me u sali Serg Dubs dok je radio kao voditelj servisa u Auberge d Ill-eu, proputovao sam sve važne evropske vinske regije i još uvijek ponosno tvrdim kako ništa ne znam o vinskom svijetu. Vinski i ne samo vinski svijet je nikad pročitana knjiga, kojoj svake godine tisuće autora, novih i starih, dodaju nove stranice, svaka berba je nova priča, dolaze novi vinari, novi restorani, novi trendovi, novi kritičari i što je najvažnije proizvode se nova vina. Da bi nešto mogao znati o vinima možeš biti doktor agronomije i ne kušati niti jedno vino, ali ne možeš biti sommelier, a da ne kušaš vina. To je istina nužan, ali ne i dovoljan uvjet da bi netko bio sommelier. Znam neke sommeliere koji smatraju da im je diploma tečaja prve razine doživotno zagarantirala status sommeliera i vrlo malo kušaju vina, posebno strana, a o daljnjoj edukaciji da i ne pričamo. Isto tako poznam puno ljudi koji uglavnom piju vina, ne kušajući ih, jer ne posjeduju znanja i vještine koje bi im omogućile da kušaju vino. Da skratim – da bi bio sommelier moraš položiti tečajeve i moraš kušati vina. Uz ova dva uvjeta po meni je potreban treći najvažniji, a to je spoznaja da malo znaš, koja te tjera na samoobrazovanje.

Više


kol 1 2010

Vitovska… iskreno i veliko vino

© vinskaprica.com

© vinskaprica.com

 

U popularizaciji ali i potražnji autohtonih sorti prednjače Talijani. Jedna od takvih čudnih sorti koja je pokazala veliki potencijal je vitovska, sorta koju možemo naći na talijansko-slovenskoj granici u predjelu „Carso“ ili ti „Kras“.

Degustacija koja je bila organizirana u sklopu manifestacije „Vitovska & Mare“ oduševila me ne samo organizacijom već i kvalitetom vina koje je po nekim kriterijima vrlo,  vrlo specifično.

Evo i zapisa sa degustacije:

Više


kol 1 2010

POOO… MALOOOOO…

Vrsta štiva:

Gastro-putopisne crtice s muškog jedrenja
ili
Vinskaprica.com preporučuje Vašu nautičku rutu – gdje jesti i kako kuhati na Južnom Jadranu
ili
Brodski dnevnik malog od kužine
ili
Špageti Kana Galilejska i Sardele na vaterpolski
ili
Putevima Nikole Nalješkovića, Petra Hektorovića i Miljenka Smoje
ili
Giht – bolest renesansnih enciklopedista i suvremenih sredovječnih nauta ili
Recepti za ukusno, jednostavno i brzo kuhanje na jedrilici kada kuha jedna muška osoba, a jede 7 muških osoba ukupne težine preko 800 kg, bez jedrilice.
ili
Poriluk – nepoznanica u dalmatinskoj gastronomiji ili nezaobilazni dio provište
ili
Kalapajsani krumpir, abšmalcane mahune i rupice – san svakog naute
ili
Kogovi -obziranci- s južnog Jadrana ili sve to što bi u biti bilo najbolje.

Više


kol 1 2010

Hoyo de Monterrey Petit Robusto

Hoyo de Monterrey Petit Robusto. 4 1/8″ x 50 (102 mm x 19,84 mm). Jedna od prvih cigara koje su započele seriju “skraćenih” verzija poznatih klasika. 2004. godine kada se pojavila kao novitet nagovijestila je da će kratke cigare velikog obima osvojiti uživaoce širom svijeta. Ugodniji i aromatičniji dim cigara velikog obima je već uvelike u to vrijeme vladao, ali nedostatak vremena kod uživalaca cigara je predstavljao problem, jer su cigare velikih obima obično bile i dugačke. Najprodavanija veličina – Robusto bila je kompromis koji se mogao podnijeti, ali čak i Robusto je zahtijevao više vremena od onog što su si prosječni uživaoci mogli priuštiti.

Tako je nastao Petit robusto Hoyo de Monterrey. Iako je te godine u okviru limitirane edicije za 2004. godinu tržište ugledao pola inča produženi robusto nastao na tradiciji epicure serije, ova cigara koja je uvedena u serijsku proizvodnju je imala za cilj ponuditi ’skraćeni’ robusto za cijeli inč, ali blend nije nastao na tradiciji Epicure No.2, već je sačinjen novi blend raskošnog okusa, baziran na Hoyo kremastom blagom okusu, ali ovaj put nešto energičniji i ne agresivan, ali veoma kompleksan. Začinski i drvenasti okusi koji se pojavljuju u završnici, natjerati će vas da uživate u ovoj cigari do posljednjeg dima, dok ne osjetite žar. Ova cigara je uvrštena u nove zvijezde kubanske ponude, jer je potpuno u skladu sa suvremenim zahtjevima uživalaca dobrih cigara. (izvor Zdravko Brkić)

tipPetit Robusto
formatPetit Robusto
dimenzija102 x 19,84
ring50
diametar (mm)20
jačina3,5 / 5
aroma4,2 / 5
ocjena8,2
cijena70 kn