svi. 30 2011

Vinistra 2011 – odrednice i značaj…

Vinistra 2011 odrednice i značaj ili Vinskoprički pogled na najznačajnije vinarsko okupljanje u Hrvatskoj

Specijalni izvjestitelj Ića & Pića o događajima koji su obilježili ovogodišnju Vinistru ili malo pomaknuti, multidisciplinarni pogled na Vinistru

Koja su po sudu Vašeg izvjestitelja dva najbolja vina i gdje se najbolje jelo na ovogodišnjoj Vinistri?

“Smrzla sam se! Pa ovo nije normalno, vidi samo je šest stupnjeva” jetko će Najdraža, sjedajući u automobil. Nedjelja je popodne i upravo smo uspjeli savladati strme stepenice porečke sportske dvorane Žatika, užurbane izlagače koji su trpali u svoja vozila vina i djelove inventara, jake udare bure koja se digla uz jake pljuskove kiše i ljutnju izazvanu mojim jutrošnjim parkiranjem automobila na “pristojnoj udaljenosti” od Žatike i inzistiranju da ostavimo jakne i kišobrane u prtljažniku, “jer nam ionako neće trebat i samo će nam smetat”.

“Svi veliki poduhvati sačinjeni su od mnoštva malih, krivih procjena.” ponosno pomislih dok su krupne kapi kiše zvučno udarale, nošene jakim vjetrom, po krovu mog automobila.
Semafor kod Žatike, desno uzbrdo, kružni tok kod skretanja za industrijsku zonu i pravac Pazin. Nećemo na “ipsilon”, baš kao što njime nismo ni došli u četvrtak, kada smo na istoj “rotondi” skretali za Agrolagunin pogon. Grijanje je proradilo, kondenzat sa stakala je nestao, jednako kao i bore i ljutnja sa čela moje suputnice. Ohrabren novouočenim podacima usudih se upitati “I što ti se čini, od ovogodišnje Vinistre?”…

U nastavku specijalno za čitatelje Ića & Pića zaključci podijeljeni u četiri grupe, do kojih su došli Najdraža i Vaš specijalni izvjestitelj, vraćajući se te nedjeljne večeri na Krk iz Poreča, u okružju i uvjetima koji su više podsjećali na povratak sa skijanja iz Brunica, polovicom veljače, nego na povratak s Vinistre sredinom svibnja.

Grupa 1. Politički

Vinistra je oduvijek bila mjesto i prilika za oblikovanje vinske scene Hrvatske. Iako je formalno regionalna izložba, jedne regionalne udruge, svojim je dosadašnjim punoljetnim stažem pokazala da svatko tko iole nešto znači u vinskom svijetu Hrvatske, jednostavno mora biti prisutan na Vinistri. U službenom dijelu, na radionicama, kao izlagač, na okruglom stolu, kao posjetitelj ili turist tih dana u Poreču, pojavljivanje na Vinistri je jednostavno uvjet i pokazatelj značaja i rasporeda moći u hrvatskom vinskom biznisu.

Često su teme radionica i okruglih stolova na Vinistri bile programski pokazatelj aktivnosti vinara u razdoblju između dvije izložbe, što je bio slučaj i prošle godine kada je udruživanje i samoorganiziranje vinara za pregovore s “državom” oko pomoći u izvoznoj strategiji, bilo glavna tema okruglog stola. Taj je projekt danas pri završetku, obavljeni su pregovori s koncernom Agrokor, formirana udruga na čelu s Đurom Horvatom iz Agrokor vina, a Vinistrinim Ivicom Matoševićem kao potpredsjednikom, udružili su se “mali privatni vinari” po regijama, s očekivano manjim problemima u Dalmaciji, gdje je malo odložen projekt formiranja krovne udruge za vrijeme nedavnog DWE u Makarskoj, koji bi dao legitimitet za trošenje novca namjenjenog za izvozne projekte osiguranog pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Proces koji je dugo pripreman, a završni cresendo doživio na prošlogodišnjoj Vinistri svoj je završni letargični memento doživio na ovogodišnjoj Vinistri. Agrolaguna je potpisala ugovor o pristupanje Vinistri dan prije početka izložbe. Predsjednik uprave Agrolagune Kramarić i upravnog odbora Vinistre Matošević obavili su taj čin, uz jaku potporu struke iz obe organizacije i uz prisustvo istarskog župana Jakovčića i vlasnika koncerna Todorića. Todorić je jako dobro raspoložen više puta naglašavao kako se “došao pokloniti Vinistri i trudu i radu istarskog čovjeka”, a nadahnuti župan Jakovčić uz izraz poštovanja prema ulaganju i stručnosti koncerna Agrokor, revidirao je svoje stavove iz početka devedesetih godina prošlog stoljeća o lošem sortnom potencijalu malvazije.

Susret je završio u euforičnom raspoloženju uz nove “Kravate” u sastavu Todorić, Jakovčić i Matošević, koji su nadvladali dramatski bas Sanjina Mandičića iz riječke klape Nevera i njihovu izvedbu “Samo anđeli znaju…”

Veliki poklon Vinistri za njezinu punoljetnost (18. izložba), vjetar u leđa pred otvaranje izložbe, politički, funkcionalno i financijsko jačanje pozicije Vinistre i napose velikog stratega razvoja istarskog, a sada i hrvatskog vinarstva Ivice Matoševića. Partija šaha u kojoj su ulog napredak i razvoj hrvatskog vinarstva se nastavlja. Žrtvovana je funkcija za kvalitet, nastavlja se nastup sa druge ploče, u odnosima s državom uspostavljen je “hladni pogon”, čekaju se rezultati izbora, u tom kontekstu okrugli stol je ove godine imao temu “svete vodice” – “Kvaliteta vina u pozicioniranju izvozne strategije i Vinske ceste i prodaja u vinarijama kao elemenat poboljšavanja plasmana i likvidnosti, priprema nova ofenziva i ne sumnjamo tko će biti najbolji i najjači igrač.

Grupa 2. Sociološki

Prvih godina postojanja Vinistra je i mjestom i strukturom posjetitelja bila provincijska poljoprivredno prehrambena izložba proizvođača vina i opreme za vinogradarstvo i vinarstvo. Preseljenjem u dvoranu Žatika i vizijom ljudi koji kreiraju i organiziraju Vinistru, ona postaje događaj koji nadrasta vinarsku izložbu te postaje komercijalno-eno-gastro-kulturološko- hedonističko događanje. Ove smo godine pratili nastavak razvoja u tom smjeru i zaključili:

  • Vinistra ima sve mlađu i sve urbaniju publiku
  • Vinistra sve više postaje mjesto za izlazak, na kojem se važno pojaviti, vidjeti i biti viđen
  • Vinistra je ove godine u postotku imala više stranih posjetitelja (posebice Talijana i Austrijanaca)
  • Vinistra postaje nezaolazni “must be” u godišnjem kalendaru hedonista iz regije

Grupa 4. Eno

Berba 2010. je bila klimatološki najteža u zadnjih 15-ak godina. Izuzetno puno vlage u vrijeme zrenja grožđa, malo sunca i topline. Grožđe je često brano samo da se spasi, a ne po kriteriju tehnološke niti fenološke zrelosti. Posebno je teška situacija bila kod crvenih sorti treće i četvrte dekade branja (caberneti, terani, refoški…). Nešto spašenih merlota koji ranije zriju i nemojmo očekivati iz 2010. velika, posebno ne crvena vina. Naravno da su ove procjene načelnog tipa i da će postojati mikrolokaliteti gdje naše tvrdnje nisu točne, no bojimo se da tvrdnja da za razliku od 2009. godine, u Istri iz 2010. nemojmo očekivati velika, posebno ne crvena vina, stoji.

S obzirom na više manje slabiju i relativno ujednačenu kvalitetu grožđa, pred vinarima je bio velik izazov u vinificiranju i podrumarenju i s nestrpljenjem smo čekali kušati, kako su to odradili.

Nakon kušane 23 malvazije (nismo uspjeli kušati sve izloške), možemo reći da smo se “bolje udali, nego što smo se nadali”. Malvazije su čiste, tehnički dobro odrađene, na nosu s nešto više fermentativnih no primarnih sortnih aroma, na nepcu manje alkoholne od onih iz 2009. i 2008., svježije, nešto slabijeg ekstrakta i tijela. Stilistički pomak prema malvazijama iz berbi prije ove dvije spomenute, kada se malvazija pozicionirala kao lagano, lepršavo vino, voćno- cvjetnih aroma, namjenjeno za potrošnju između dvije berbe. No za razliku od malvazija iz 2008., a posebno iz 2009. godine, koje nisu bile u optimalnom stanju u svibnju za ocjenjivanje na Vinistri, no svoju su optimalnu spremnost za piti dosezale između Božićnih i Uskršnjih blagdana, bojimo se da većina ovogodišnjih neće doživjeti te blagdane u stanju uzlaza u svom životnom vjeku, no sada su u jako dobrom stanju.

Vinari su dakle odlično odradili posao u podrumu i može se reći da su spasili berbu. No, cijena koju su zato platili je gotovo bismo rekli unificiranost malvazija. Uz ogradu da smo kušanje svih uzoraka malvazija obavili untar tri sata, što ne daje posebno relevantne uvjete za donašanje iole ozbiljnijih sudova, ipak smo uspjeli prepoznati dvije malvazije kao nešto drugačije, dok ako bismo kušali ostale na slijepo, sumnjamo da bismo uspjeli razlikovati o kojoj se posebnoj malvaziji radi. To otvara barem tri pitanja:

  1. Budući da su nabavne cijene kušanih malvazija od 35 – 60 kn, postavlja se pitanje: Da li za to ima opravdanja u čaši (boci)?
  2. Treba li u “lošijim berbama” pokazati komercijalni sluh prema stalnim kupcima?
  3. I naravno i treće pitanje: Koliko smo mi uopće relevantni kušači?!

Posebno smo radosni i impresionirani da smo kušali 18 terana i 7 refoška hrvatskih proizvođača, a nismo stigli kušati sve uzorke. Sjećamo se da smo prije samo pet godina uspjeli pronaći samo pet uzoraka terana, od kojih su samo dva bila za spomenuti!

Većina kušanih uzoraka bila je iz 2009 i 2008, samo dva iz 2010. Respektabilan asortiman stilistika (inox, veliko drvo, rabljeni i novi barique, kratke, do dužih maceracija, kontroliranih temperatura ili na “otvoreno”», sa vlastitim ili selekcioniranim kvascima..) kušanih uzoraka i jako visoka kvaliteta. Smatramo da lagano dolazi vrijeme neke “Motovunske presude”, gdje će se na slijepo kušati pet istarskih terana ili refoška i pet ponajboljih Barola. Prvih pet?! Vjerujte iznenadili biste se! Pozitivno!!!

Kao okorjeli posjetitelji vinskih izložbi i sajmova, smatramo da su za ljubitelje vina i znalce, uvijek najinteresantnija događanja koja se ne odvijaju za izložbenim mjestima, već na marginama u vođenim degustacijama, radionicama ili sl. Tako je bilo i na ovogodišnjoj Vinistri. Dva daleko najbolja vina koja smo kušali su Coronica Gran Teran 2000, kojeg smo kušali u sklopu dinamične i otkačene blogerske prezentacije i Clai Brombonero 2009, uzorke kojeg je Clai napunio u boce i prezentirao u sklopu “cooking showa” zajedno s Edijem Maružinom (Gustafi) i Claudiom Ipšom (uljar). Ovo drugo vino je najbolje crveno hrvatsko vino koje smo mi ikada kušali i po informacijama puni se za mjesec dana i izlazi na tržište u nešto većem broju (preko 2000 boca), nego što je kultni Brombonero iz 2007 (oko 800 boca), kojeg praktički nije ni bilo na tršištu!

Grupa 4. Gastro

Gastro programi zadnjih su godina predstavljali sam vrh kvalitete Vinistrinih pratećih programa. I ove se godine to potvrdilo.Vrh istarske restoranske ponude (Valsabbion Pula i Monte Rovinj), slovenske (Hiša Franko), austrijske (zur Hube) i talijanske (da Issa), uz AZRI-jev asortiman boškarinskih iznenađenja i tradicionalni završni show uljara, vinara i estradnih zvijezda podigli su letvicu za sljedeću Vinistru, vrlo visoko.

Na nekim smo događanjima osobno nazočili, na nekima nismo, no u suradnji sa pouzdanim ekspertnim timom “špijunčina” koji nam je bio na raspolaganju evo insiderskih informacija gdje se ipak najbolje jelo:

  1. Borgonja Višnjan, mala gostionica u centru mjesta,  gdje je poznati istarski vinar Mladen Rožanić  kuhao večeru za petnaestak uzvanika, koji su par sati kasnije sudjelovali u Habanos Moments Vinistra 2011 eventu – “Cigare i macerirane malvazije”! Trud, entuzijazam, znanje i na kraju rezultat na tanjuru, veličastveni. Uz možda nepravdu, koju činimo izdvajajući jedno od jela te večeri, ipak “Lepinjica sa sotiranim paskima (mladi izdanci češnjaka), istarskom ovčjom skutom, cvjetom soli iz Camarque-a i Šibiba Pini 2010 maslinovim uljem, poklon vrhunskoj namirnici i trijumf koncepta “manje je više” u istarskoj kuhinji.
  2. Stancija Meneghetti, domaćini Miroslav Plišo i Goran Hanžek i kuhar francuz Jean-Yves, još jedan u seriji Habanos Momentsa, istarski cigar doručak, vina i maslinova ulja Meneghetti, za početak pjenušac 2002, za kraj crno 2008, fritaja sa šparogama, špaleta i ombolo “gira volta” s palentom, šparoge i tvrdo kuhana jaja, pršut, skuta, caprese, oštrige… Koncept “manje je više”» po drugi put trijumfira u istarskoj kuhinji.
  3. Vintage cigar gala diner, restaurant Wine Wault, hotel Monte Mulini, Rovinj, Tom Gretić i Priska Thuring na teškom zadatku sparivanja hrane s kubanskim vintage cigarama. Rezultat briljantan. Klasična francuska kuhinja u tehnici i namirnicama (jakobove kapice, krokant od oraha, file romba u tamnom maslacu, sotirani puževi, pačja prsa, confit od patke, prsa od goluba, glaze od patke, soufle od šparoga….) s nešto fusiona (chutney od manga, confit od cumquata, chorizo i leća..) i ponekim osvježavajućim detaljom (klica graška, cikle, cikla u medu, infuzija mente). Izvrsna prezentacija i slaganje okusa i odlična pratnja vintagae kubankama! Kreirana i skuhana od nepušača za pedesetak ljudi. Nepodijeljeno oduševljenje kompletnog sastava oko našeg stola s respektabilnim eno gastro referencama!



4 komentara to “Vinistra 2011 – odrednice i značaj…”

Napišite odgovor