lis. 17 2011

Mineralnost

Mineralnost, između cuclanja kamena i sode bikarbone, između korijena i bobice, između mita i realnosti, između znanosti i hedonizma

Opatija. Terasa hotela Milenij. Pelargonije (đirani, ljubavi, barbaroze…) kao buhtlice kipe iz keramičkih posuda razasutih po ogradama, a borove iglice lete na svježoj kvarnerskoj buri. Sjedam za ‘svoj’ svakojutarnji stol. Konobar bez pitanja nosi ‘veli z teplen’ bez pjene. Otvaram jedne od dvaju novina, koje mi je maločas, također bez pitanja, stavila na pult prodavačica u obližnjoj trafici, nakon što se naravno prvo raspitala za Najdražu i njen napredak u rehabilitaciji i nakon što smo još naravnije razmijenili mišljenje o Bilićevoj sudbini, Šeksovom incidentu, najnovijem brošu i ‘ki pije i ki će platit va Grčkoj’. Bura i miholjsko sunce razlivaju se oko stolova i stolica, a pogled mi kliznu put tirkizno plavog Kvarnera, načičkanom čipkom od bure. ‘Atmosfera je kičig, dijelomično malograđanska’, pomislih, prisjećajući se tim sommelierskim terminom, nekidan završenog tečaja u Zagrebu.

Više


ožu. 28 2011

Arhivska vina Kutjevo d. d.

Arhivska vina Kutjevo d.d., vrh hrvatske vinske produkcije ili relikt socrealističkog pristupa vinifikaciji “kombinatskog tipa”?

Fotozapis i gluhokrmeći osvrti na degustaciju arhivskih vina u Kutjevo d. d. vođenu uz pomoć Ivice Peraka glavnog enologa.

Promptni i beskompromisni gluhokrmeći odgovor na Zokijevo opisivanje vina!

Photo by Miljenko Vargek ©

Photo by Miljenko Vargek ©

 

Više


sij. 10 2011

Priča o Bar(t)olu

Revolucionarni vinar i/ili vinar – revolucionar!

Rano jesenje jutro, miris vlažnih polja i vinograda. Gusta magla diže se prema obroncima okolnih brda i poput neke tajanstvene koprene prekriva vinograde, kao da želi sakriti nešto vrlo tajanstveno i vrijedno. Nalazimo se u Piemontu na sjeverozapadu Italije, točnije u Langhama, domovini jednog od najcjenjenijih svjetskih vina – Barola. Povod je želja da Vas upoznam s meni najdražim “Barolistom” (proizvođač Barola).

Više


pro. 27 2010

Vinarije ili vinari i vina koja su obilježila 2010.

Vinarije ili vinari

Završava godina koju vinari i svi koji su bilo kako povezani s vinskom scenom neće pamtiti po dobru. Berba 2010. obavljena je u gotovo svim područjima Hrvatske u vrlo stresnim uvjetima, punim vlage i grožđe se počesto bralo samo da se spasi, a ne zbog tehnološke, niti zbog fenolne zrelosti. Osim klimatskih, vinare su šibali i recesijski uvjeti smanjene potražnje i povećane nelikvidnosti, koji su ih natjerali na vjetrometinu svjetskog tržišta. No unatoč teškoj godini, neke vinarije i vinari obilježiše ju po sudu Vinskopričkog nepca opće prakse: Više


stu. 22 2010

Joško Gravner: Najbolje je biti anarhist!

Amfore su za vino, kao pojačala za glazbu!

Raditi vino bez sumpora je utopija!

Da bi znao raditi vino nije važna enologija, nego povijest!

Gravner o 2010 u Brdima!

Više


ruj. 12 2010

Trapan, berba chardonnay-a 2010

Foto zapis sa berbe u chardonnay-a u Trapan vinogradima 11.9.2010.

Novi Trapan podrum u Šišanu © vinskaprica.com

Novi Trapan podrum u Šišanu © vinskaprica.com

 

Ovo je prva berba koja se obrađuje u novom podrumu u Šišanu. Više


ruj. 9 2010

Krk, Cuj, Carso, Kras

Trojac iz Vinske priče predkrasnim izletom!

Razotkrivamo organizacijski ustroj i složene međuodnose organizacijske strukture Vinske priče!

O bjelančevinama u doručku i mjestu, ulozi i značaju doručka u ljudskoj prehrani!

Kante i Čotar, Hogar i Helga!

Pomaknuti izvještaj s vrlo ozbiljnog obilaska susjednih vinskih regija!

Zašto treba gledati onamo kamo gleda Zoran i kako smo obavezno morali pozdraviti Jureka!

Dobro se zacrnilo! Pomislih gledajući prema Učki, dok sam prolazio Krčkim mostom. Pa baš danas mora bit ovakova fertutma. Rekli bi Matujci, pomislih. Dobro da sam krenuo malo ranije, nego što sam planirao, jer će obilna kiša značajno usporiti moju vožnju i produžiti uobičajeno vrijeme koje mi je potrebno do graničnog prijelaza Kaštel, gdje se nalazim s ostalom dvojicom sukrivaca za Vinsku priču.

Više


kol. 21 2010

Čotar

Vinar koji radi po biodinamičkim principima (sam kaže isključivo ‘prirodna vina’), ne filtrira, vrlo moderatna upotreba ili bez dodatka sumpora, spontana fermentacija na vlastitim kvascima bez ikakve kontrole ili utjecaja sa strane, duže maceracije, korištenje isključivo drvenih bačvi (90% rabljenih i starijih bačava). Poznat kao „tvrdoglav“, Čotara su često kritizirali i na neki način proglasili „rebelom sa Krasa“. Upornost i dosljednost u vinogradu i podrumu pomogli su mu u kreiranju jednog prepoznatljivog stila kojeg u pojedinim vinima nažalost karakteriziraju i neke male nečistoće. No ljubitelji „rustikalnijih“ vina, prirode i ovakve stilistike prepoznati će u Branku i njegovom sinu Vasji ljude kojima je priroda, njihova loza i zemlja na prvome mjestu, ljude koji bez kompromisa nastavljaju svoj put i teže ka toliko traženoj „kosmičkoj“ harmoniji… U tom slučaju, i ove male, sitne nečistoće koje se tu i tamo pojave kod pojedinih vina, moramo jednostavno oprostiti i uzeti ih kao dio prepoznatljivog Čotarevog stila.


Stranica 1 od 212