ožu. 3 2014

Njihova Visočanstva… Rizling i Škamp

Mosel u čaši, Kvarner na tanjuru… Idealan odabir (perfect match)

(Članak pisan za Mrvicu br 16 – download, autorica fotografija korištenih u članku je Maja Danica Pečanić)

Jedan od bitnih kriterija koji određuju pojmove “Vinske i gastro scene” u nekoj zemlji ili regiji je prisutnost na njima, vina i sorti koja u svijetu enofila imaju kultni status i koja dominiraju vinskim kartama zvjezdicama obilježenih restorana. To su šampanjci, a kod crvenih vina Burgundija i Bordeaux prvenstveno, zatim Rhone, Toscana, Piemont, Rioja, Ribera del Duero, Napa… Kod bijelih vina to su njemački i alzaški rizlinzi, bijela Burgundija (Montrachet, Mersault, Chablis), Loire (Sancerre, Pouilly-fume…)… Više


velj. 3 2014

Veslač iz Šišana

Veslač iz Šišana

Istarska ‘vinska revolucija’, koja je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća dovaljala s brežuljaka talijanskog Collia i slovenskih Goriških brda i sedimente privatnog poduzetništva, iznjedrila je trojicu ‘prvoboraca’ Kozlovića, Matoševića i Degrassija. Današnji pogled na istarsku vinsku scenu, koji i ne treba biti previše fokusiran, otkriva Franka Kozlovića kao vodeći tržišno komercijalni brand sa svojim malvazijama i muškatima.

Više


srp. 22 2013

Identitet


Identitet, baština, vinske sorte…

Inventura hrvatske vinske scene i što je najvrednije u njoj i što je po Barbinom mišljenju njezin, njegov, potencijalno Mrvičin i čitateljev

I D E N T I T E T

Rijetki su Željkini pozivi. Ovaj posljednji me zatekao u raskoraku između potrebe i što je najvažnije želje, da nešto napišem, visokih temperatura zraka i smaragdno plavog Kvarnera, koji su dobrodošla isprika odgode ponovnog traženja identiteta vinskog kroničarenja, što svaki napisani tekst nedvojbeno jest.

Više


pro. 24 2012

Clai

© photo Zoran Vodopija
© photo Zoran Vodopija
 

Uvod

“Onoliko si sujetan, koliko ti pameti nedostaje!” Promrljah sebi u bradu, sjedajući za laptop. Prošlo je točno mjesec dana od prezentacije nove berbe vina Giorgia Clai-a u restoranu Dubravkin put u Zagrebu. “Širok osmjeh, bez zlatnog zuba” i šarmantno pametne okice Željke Klemenčić dočekale su me već na ulazu u restoran. “Barba, to ćeš ti napisati za novi broj  Mrvice! Ako netko to može, to ti možeš. Nema smisla da ja ili netko drugi to radi, kraj tebe živog…”

Više


lip. 18 2012

Deset enoloških tehnika koje svaki vinar treba znati 2/2

Uvod za 2. dio

Prvi tekst o tehnikama koje bi svaki vinar trebao znati našeg gosta makarskog Likara, izazvao je prilično zanimanje i bio dosta čitan. Prije najavljenog drugog dijela nekoliko ‘redakcijskih’ napomena.

Kao što naziv posta kaže, radi se o deset tehnika u proizvodnji vina, za koje autor smatra da bi ih svaki vinar trebao znati. Dakle ne nužno primjenjivati, već svakako poznavati.

Da li ih, (ili će ih netko) primjenjuje (primjenjivati) to je stvar njegovog odabira temeljenog na afinitetima, nivou spoznaja, tehnološkim, prostornim, financijskim i mnogim drugim čimbenicima. U tom smislu postovi ne predstavljaju naputak, još manje ‘Sveto pismo’, već su prvenstveno dnevnik spoznaja jednog diletanta zaljubljenog u vino.

Sve je to napisano u postu, no nije na odmet ponoviti.

Hvala što pratite Vinsku priču i uživajte uz drugi nastavak.

Darko.

Više


lip. 4 2012

Deset enoloških tehnika koje svaki vinar treba znati 1/2

Vinska se priča bliži dvogodini

Puno je članaka (gotovo 150, svaka čast čitateljima!!!) ispisano, puno je događaja pohođeno, puno vina isprobano, puno razgovora izrazgovarano, puno je ljudi prošlo između popijenih boca, pojedenih pjatanci i popušenih cigara. Tražeći zanimljiva vina, mjesta i događaje, možda nesvjesno, tražili smo i ljude s kojima ćemo podijeliti radost Vinske priče.

Današnji gost-autor je po našem mišljenju jedan od takvih ljudi. Osim što će nedvojbeno dati stručni doprinos Vinskoj priči, zašto smo se međusobno odabrali (mi predložili, a on prihvatio)?!

Marin je kao i mi prvenstveno zaljubljenik u vino i u spizu. A, zaljubljenici su kao i mi u duši diletanti, kako reče Miljenko Jergović pišući o Nedjeljku Fabriu u Subotnjoj matineji. Marin je onaj temeljito obrazovani, upućeni, zanatski obučeni diletant. A njihovo divljenje, a ne povijest vinarstva, niti nagrade na bilo kakvim sajmovima, određuje kanone u vinima.

Marin radi vino i piše o njemu iz čistog oduševljenja, s naklonošću, dragošću i simpatijama.

Uostalom za oduševljenje treba imati dara, kao i za pisanje, vinarenje ili bilo koju drugu aktivnost s oduševljenjem. Pljuvati se može i bez talenta, bez obzira što to često zvuči skoro jednako mjerodavno kao i kada se pljuje s talentom. Više