velj. 7 2011

Bijeli pinoti – Prijatelji ili konkurenti chardonnaya

8. konferencija vinara austrijske vinske akademije, Rust, 18.01.2011

Četiri Master of wine-a, a jedan od njih Olivier Humbrecht iz alzaške vinarije Domaine Zind – Humbrecht, pedesetak pretendenata na tu titulu, dr Ferdinand Regner jedan od najpriznatijih eno-genetičara, Willi Klinger voditelj Austrijskog vinskog marketinga, David Schildknecht vinski novinar Parkerova Wine Advocata, nekolicina austrijskih i talijanskih vinara, stotinjak slušača i jedan izuzetan dan u austrijskom Gradišću, na jezeru okovanom ledom i gradiću čiji su dimnjaci izkukičani gnijezdima čaplji, a dvorišta mu mirišu po Ruster Ausbruchu, poznatom predikatnom vinu.

Za čitaoce Vinske priče telegrafski konferencijski izvještaj:

Genealogija porodice bijelog pinota – dr Ferdinand Regner-Klosterneuburg

  • U svijetu ima 17.000 hektara pod sivim pinotom (grau burgunder, pinot gris, pino grigio..), 15.000 hektara pod bijelim pinotom (weissburgunder, pinot blanc…), a 160.000 hektara pod chardonnay-em.
  • Najviše površina pod bijelim pinotom ima Njemačka 3.950 hektara, Austrija i Italija po 1.800, Francuska 1.600, Češka 1.300!!!, Slovenija po 1.200 hektara…
  • Kod chardonnaya na prva su dva mjesta Francuska i SAD sa po 45.000 hektara, treća je Australija sa 32.000 hektara, četvrta Italija sa 12.000, a interesantno je da je na petom mjestu Moldavija!!! sa 10.000 hektara, ispred Južne Afrike i Čilea sa po 9.000 hektara.
  • Sivi pinot je križanac bijelog i plavog burgunca, a bijeli pinot je defektni mutant plavog burgunca koji je izgubio antocijane (tvari boje) u kožici!

Bijeli pinot u Sjevernoj Italiji i Južnom Tirolu – Hans Terzer, podrum St. Michael – Eppan

  • Oko 1.800 hektara u Sjevernoj Italiji, od čega oko 500 u Južnom Tirolu. Uglavnom se proizvode lagana, voćna vina u cjenovnom razredu od oko 5 eura.
  • Interesantno je mišljenje g. Terzera da bijeli pinot ne posjeduje genetski potencijal da bi se od njega napravilo “veliko” vino.
  • U Italiji se tek 1984 u DOC registru prvi puta pojavljuje chardonnay! Do tada je dolazio na tržište kao bijeli pinot (pinot bianco). Slično kao i u Austriji (osim Štajerske) i Njemačkoj.

Pinoti u Alzasu – Olivier Humbrecht, Master of Wine, Domaine Zind-Humbrecht

Tema i osoba zbog kojih sam jedva čekao ovu konferenciju! Naravno, s njegovim sam se vinima sretao u mojoj mračnoj rizlingaškoj prošlosti, a neki od njegovih sivih pinota koje sam probao bili su jednako tako dobri, ako ne i bolji! S Olivierom sam imao čast i priliku razgovarati u dva navrata, pod pauzom za kavu i ručak i evo “krokija” njegovog predavanja i naših razgovora:

  • U Alzasu pod vinovom lozom je 15.500 hektara i proizvodi se oko 1.200.000 hektolitara vina i to najviše pinot blanca i rizlinga, svakog po oko 23%, zatim gewurztraminera oko 17%, pinot grisa 14% i pinot noira i silvanca svakog po oko 9%.
  • U Alzasu postoje 3 apelacije: AOC Alsace (79,4% proizvodnje), AOC Cremant Alsace (pjenušci 17% proizvodnje) i Grand Crus Alzace (3,6% proizvodnje).
  • U Alzasu postoje tri vrste tla:
    1. Obronci planinskog masiva Vogesa, visine 200-450 metara, propusna, suha i “lagana” tla puna kamenja, često vulkanskog porijekla, granitna, s ph ispod 7. Tu se nalazi 50% Grand cru položaja, a od sorti dominira rizling, nešto manje silvanac, auxerroise i pinot noir.
    2. Brda imeđu Vogesa i rječnih tokova, visine 150 do 300 metara, nekada pod Sjevernim morem, pjeskovita, s manje kamenja, često se nađu ostaci školjkaša, ph između 7 i 9. Tla su dublja, i grožđe nakuplja više kiselina. 50% Grand cru položaja nalazi se ovdje. To je uglavnom područje gewurztraminera, pinot noira i pinot grisa, manje rizlinga.
    3. Ravna tla u udolinama Vogesa, Na njima se sadi pinot noir, auxerroise, pinot blanc. 98% alzaškog cremanta (pjenušca) proizvodi se na ovim terenima.
  • U Alzasu, ako vino nosi etiketu Pinot blanc, može sadržavati i pinot gris, chardonnay, staru autohtonu sortu auxerroise, pinot blanc i ostale tri pinot inačice. Tako da najčešće pijete vino s najvećim postotkom auxerroise-a, jer on nakuplja nešto manje kiselina od pinot blanca, koji pak iz tog razloga gotovo sav (98%) završava u cremantu! Vrlo jednostavno i logično! Posebno što se jednako (auxerroise) zove i vino koje se proizvodi od sorte malbec u francuskoj južnoj pokrajini Cahors!
  • Nekoliko podataka o Domaine Zind-Humbrecht. 40 hektara, u četiri sela i 4 Grand cru položaja, od 1998 s biodinamičkim certifikatom. Predsjednik udruge francuskih biodinamičara. Godišnje flašira od 120 do 200.000 boca. 35% rizling, 30% gewurztraminer, 25% pinot gris i 10% ostalo. Ne proizvode pjenušac. Ručno branje, lagano prešanje, vlastiti kvasci, bez maceracije, veliko drvo najmanje 6 mjeseci, flaširanje nakon 1 do 2 godine. 28 stalno zaposlenih (20 u vinogradu), 85% izvoza, cjena radne snage po hektaru 25.000 eura godišnje. 70% količina u cjenovnom razredu 11 do 12 i 20 do 35 eura u podrumu. Na tu cjenu idu rabati. Cijena ostalih 30% (predikati) između 45 i 120 eura.
  • Olivier Humbrecht također smatra da za razliku od pinot grisa, pinot blanc nema sortni potencijal za proizvodnju “velikog vina” i da je inferioran i chardonnayu i gewurztramineru, a posebno rizlingu.

Prvi dio konferencije završio je vođenom degustacijom Josepha Shullera i Oliviera Humbrechta, tijekom koje smo probali osam bijelih i sivih pinota iz Njemačke, Austrije, Italije, Novog Zelanda, Srbije i Alzasa. Imam samo sedam reči, da kažem: Pinot Gris Rangen Clos Saint Urbain 2001, Domaine Zind-Humbrecht!!!  Ako Vam nije poznato, zapamtite!!!

Popodnevni dio počeo je konferencijskim uključivanjem iz Cincinati-ja Davida Schildknechta, Wine Advocatovog novinara, na temu “Renesansa bijelih pinota”. Njegovo diplomatsko-kurtoazno izlaganje bilo je prilično neinteresantno, posebice nakon egzaktnih i vrlo jasnih nastupa južnotirolca i alzašanina. Nastavak je protekao u dominaciji marketinških tema. Ulf Sjodin, Master of Wine upoznao nas je s funkcioniranjem švedskog Systembolageta državnog monopola za nabavu, prodaju i distribuciju vina (godišnji promet 3 biliona eura, 4.900 zaposlenih, 413 trgovina…) i mjestu bijelih pinota na švedskom tržištu. O mjestu i značaju chardonnaya i vina iz kategorije pinota na tržištu Velike Britanije govorio je još jedan Master of Wine i vinski konzultant Clive Barlow, a o burguncima na njemačkom tržištu Joel Payne vinski novinar. Konferencija je završila panelom “Budućnost bijelog pinota”, u kojem su uz gorespomenuta dva vinara (Terzer i Humbrecht) sudjelovali i Anne Thysell, sommellier iz trgovačkog lanca SPAR, Willi Klinger i dva austrijska vinara Silvia Prieler i Erich Polz. Diskusijom su dominirali Alzašanin i Južnotirolac s već poznatim stavovima o dosezima bijelog pinota.

Na kraju konferencije kušanje preko sedamdeset uzoraka bijelih i sivih pinota iz Austrije, Njemačke, Italije, Francuske i Hrvatske (Carlos je donio sa sobom tri naša bijela pinota Jarec -Kure, Pilato i Feravino Dika). Dojam je da su naši pinoti, ako ne bolji, onda sigurno jednaki većini kušanih uzoraka. O ostalim vinima imam samo par reči da kažem: Pinot Gris Rotenberg 2008 i Pinot Gris Rangen de Thann Clos Saint Urbain 2009, Domaine Zind-Humbrecht!!! Zapamtite, ako znate ne trebate, ali nabavite u svakom slučaju!!!

Dosta smo žurili, tako da nismo stigli testirati to mišljenje kod pedesetak polaznika tečaja za Master of Wine i gotovo stotinjak konferencijaša. Razlog žurbe bila je popuna zaliha u osobnom podrumu. Predikati Feiler-Altinger i Tschida i crnjaci Ernsta Triebaumera.

Dok sam stavljao kutije s vinima u prtljažnik automobila, nasmijao sam se i okrećući se Carlosu htjedoh nešto reći, no on uleti: Znam što ćeš mi reći! Kako je Tim Atkin u Grazu na predavanju, rekao da je sortna karakteristika pinota bijelog da ima aromatski profil ni po čemu!!!

Smješak mi ostade na vrhu usana, sjedosmo u auto i za nama osta i pred nama se stade razvlačiti magla Neusiedlersee-a.



2 komentara to “Bijeli pinoti – Prijatelji ili konkurenti chardonnaya”

  • Dubravko Stanić kaže:

    Lijepo iskustvo! Bilo bi dobro da i nas “obične vinoljupce” obavijestite kada se ovako nešto događa, vjerujem da bi neki od nas rado prisustvovali takvim skupovima…
    Malo mi nedostaje komentar gosp. Carlosa, kao da mu se ne piše??!!
    Btw. bili smo u subotu u restoranu dubravkin put i mogu reći jako se iznenadili….pozitivno, čovjek stvarno zna šta radi!!
    Pozdrav ekipi
    D. Stanić

  • Mineralnost | Vinska priča kaže:

    […] i daju mineralan okus.Postoji i treće mišljenje koje sam osobno čuo od Olivier Humbrechta, MW i alzaškog vinara koji smatra da je mineralnost u vinu izravno vezana sa virginity of soil  kako je doslovce rekao, […]

Napišite odgovor