stu 29 2010

Vinska priča u Austriji predstavlja hrvatska vina

Graševina – neotkriveni genij Srednje Europe?

Kriza srednjih godina i izvozna strategija hrvatskih graševina.

Što o hrvatskim vinima kažu engleski novinar na privremenom radu u Austriji i austrijski wine educatori i zašto sam morao spomenuti Trapana u Vinskoj priči, unatoč obećanju da to više neću činiti i što je zajedničko doktoru nauka, pjesniku i vjetru koji ne puše? Da proizvode vina koja se sviđaju engleskim novinarima.

Jesu li hrvatska vina pokorila Austriju, radi li se o povijesnoj prezentaciji ili o sitnom kamenčiću u mozaiku truda i nastojanja, koji će jednog dana pozicionirati Hrvatsku kao važnoga igrača za svjetskim stolom, za kojim se igra vinska partija pokera?

Ma, da li je to stvarno welschriesling? Koji je cjenovni razred tih vina? Kako welschriesling može dati tako strukturirana, ekstraktna i moćna vina? To je sigurno neka kupaža! Kakva je zemlja tamo odakle dolaze ova vina?! A, to su sigurno neki posebni klonovi. Koji je uzgojni oblik, razmak među trsjem i koliki je prinos po trsu…

Sedmero austrijskih wine educatora napalo me pitanjima u pauzi Carlosove prezentacije –Welshriesling – das verkannte Genie Mitteleuropas? (Graševina – neotkriveni genij Srednje Europe?). Drugi je dan (24.10. 2010.) austrijskog XV. Kongress der Weine educators. Mjesto događanja edukacijska dvorana Klosterneuburg najstarije vinogradarske škole na svijetu, Wagram, 15-ak kilometara jugozapadno od centra Beča.

Willi Klinger direktor OWM (austrijski vinski marketing) pozdravlja sudionike i pojašnjava nove trendove u marketingu austrijskih vina i predstavlja brošuru izdanu za internacionalnu blogersku vinsku konferenciju (preko 200 vinskih blogera) koju je organizirao OWM, shvaćajući sve veći uticaj takvog tipa novinarstva!!!

Krenuo je Kreutzler Erich i predstavio tri svoja laška rizlinga iz Marofa, prekmurskog dijela Slovenije, zatim je Bodorkos Norbert pričao o tri mađarska Olaszrizlinga (dva iz regije Somlo, a jedan iz Sud Balatona). Carlos je prezentirao Graševinu Dika 2009 Feravino, Graševinu Podrumi Belje 2009, i Graševinu Mitrovac 2009 Krauthaker. Predstavljanje je zaključila poznata austrijska vinarka iz Burgenlanda (Gradišće) Heidi Schrock.Predstavila je liniju welshrieslinga iz svoje suradnje sa poznatim vinarom, također iz Rusta, Kracherom-dva suha vina i jedno predikatno Ruster Ausbruch, sva tri odnjegovana u akaciji!

Dok sam pokušavao dati odgovore radoznaloj sedmorki, koju je očito fascinirala stilistika naših graševina, prisjetih se ovogodišnjeg Zagreb Wine Gourmet festivala i panela s dvije engleske Master of wine. Po njihovom sudu graševina u Slavoniji i Baranji postiže najbolje rezultate od svih mjesta u Evropi gdje se sadi i one su u tome vidjele šansu u izvoznom pozicioniranju hrvatskih vina. Moram priznati da je ova vesela sedmorka potvrdila tezu dvije engleskinje. Očito je organoleptika austrijskog vinopije navikla na graševinske (olaszrizling, welschriesling, laški rizling i riesling italico su sinonomi za graševinu) arome, a oduševljava ih struktura i punoća, kao i cijena naših graševina. Prisjetimo se ocjena Decantera i Parkerovog ocjenjivača Neila Martina, koje također potvrđuju tezu Engleskinja! Sapienti sat! No, ovo je tipičan primjer koji dokazuje da sam u srednjim godinama – imam odgovore na sva pitanja, ali nitko me ništa ne pita!

Dok se vesela sedmorka lagano razilazi, uspijevam se probiti do Carlosa, koji također daje odgovore znatiželjnim novinarima, restoraterima i voditeljima edukacije. Izmjenjujemo stavove i ulazimo u autobus koji je upravo stigao. Odredište vinarija Pfaffl u regiji Weinviertel. Obilazak podruma vinarije koja obrađuje oko 70 hektara vinograda! Ponovno ulazak u autobus i vožnja i obilazak vinograda u Wagramu i degustacija Best of Wagram. 47 vinara, prisutno uz uzorke svojih vina.

Najkarizmatičniji među njima Bernhard Ott – Mr Gruner veltiner ili Pavarotti iz Wagrama. Dok kušamo njegovu najvišu od četiri linije vina od sorte gruner veltiner – Rosenberg 2009, molimo Otta da nas vodi kroz degustaciju vina iz Wagrama. Boljeg vodiča, teško da smo mogli i zamislit. Dok nam preporučuje vina, oduševljeno priča o nedavnom sedmodnevnom boravku u Istri i na Kvarneru. Oduševljen je istarskom i kvarnerskom gastronomijom, istarskim vinima i vinarima. Dok priča o vinarijama i restoranima koje je posjetio i vinima i jelima koje je probao oči mu svjetle. Interesantno slušajući vinarije i restorane koje je posjetio, kao da mu je Vinska priča odredila itinerer. Zna čovjek! (Samo za primjer – pet su sati proveli u podrumu Giorgia Claia!) Nakon kušanja večera i povratak. Dok iz autobusa promatramo svjetla Beča, razgovaramo o sutrašnjoj Carlosovoj prezentaciji. Stigli su propagandni materijali Hrvatske turističke zajednice i svaki sudionik imat će ih na svom kušačkom mjestu. Ma, bit će sve u redu…

Unbekantes Kroatien (Nepoznata Hrvatska) stoji na slide-u i nižu se slike Plešivice, Dingača… Carlos je u elementu. Na tečnom njemačkom priča o bogatstvu autohtonih sorti vinove loze u Hrvatskoj. Prezentacija teče. 85 ljudi koji rade u sommelierskim udrugama i ugostiteljsko-turističkim i agronomskim školama, 10-tak restoratera i 10-ak vinskih novinara pozorno slušaju. Pokraj Carlosa Josef “Pepi Schuller”, do lani jedini austrijski Master of wine, inače gradišćanski hrvat. Stižu vina.

Pjenušac Classic, Tomac
Graševina 2009, Krauthaker
Iločka graševina 2008, Iločki podrumi
Malvazija Ponente 2009, Trapan
Teran Piquentum 2007, Brečević
Pošip Intrada 2009, Krajančić
Plavac mali 2008, Tomić
Babić Suha punta 2008, Gracin
Dingač 2008, Saints Hills

Počinju kušanja i atmosfera postaje neformalnija. Kreće žamor i pitanja Carlosu. Do mene sjedi Jason Turner, britanski novinar na privremenom radu u Beču. Sljedeći tjedan putuje za Carso i Istru. Raspituje se za vinare i restorane. Na Iphone-u ima Google Earth i stalno traži pojašnjenja o lokaciji vinograda za kušana vina. Ponovno ocjenjuje da je Iločka graševina 2008 izvrsna vrijednost za novac. Pitam ga za njegova tri favorita od kušanih vina. Trapan malvazija (ma nije moguće!!!), Pošip Intrada Krajančić i Babić Lea Gracina.

Prezentacija završava, sabiru se dojmovi. Što reći na kraju? Da li uzeti izjavu od sebe samog i Carlosa, i proglasiti ovu prezentaciju “trijumfom hrvatskog vinarstva u srcu K&K”? Da li uzeti izjave Pepija Schullera i Willija Klingera i njihovu diplomatsku i domaćinsku izjavu o “vrlo kvalitetnoj i interesantnoj prezentaciji” pretvoriti u “povijesni uspjeh hrvatskog vinarstva, o kakvom do jučer nismo mogli ni sanjati”? Pa normalno da nismo mogli sanjati, kad nismo ni izvozili!!! Da li napisati “Hrvatska vina pokorila Wagram, ma šta Wagram, Austriju.”

U životu, vinogradu, podrumu, marketingu pa i u “spinu” treba imati mjeru!

Ovo je bila korektno, profesionalno odrađena prezentacija, gdje su neki od najutjecajnijih ljudi iz vinskog svijeta Austrije imali priliku upoznati se s hrvatskim vinima i bio je to tek kamenčić u mozaiku koji se zove pozicioniranje Hrvatske na svjetskoj vinskoj sceni!

Za one koji su mislili da sam zaboravio Leo Gracin je doktor nauka, a Luka Krajančić je pjesnik.


Tagovi: , ,

Članak je objavljen Ponedjeljak, 29 studenoga, 2010 u 06:00and is filed under . Možete pratiti odgovore na komentar preko RSS 2.0. Both comments and pings are currently closed.

5 komentara to “Vinska priča u Austriji predstavlja hrvatska vina”