svi. 28 2012

Malvazije u vremenu i prostoru 2

Malvazije u vremenu i prostoru 2

27. veljače ove godine u našoj priči o tome u kakvu su stanju malvazije iz berbe 2010. najavili smo našu ocjenu malvazija istih vinara, nakon izlaska na tržište berbe 2011.

Dodjela nagrada za maslinova ulja Flos olei vodiča i otvorenje vinarije Kozlović dva su razloga zašto smo morali na ex Dan mladosti biti na Bujštini i odlučismo da se testiranje obavi u konobi Stari podrum u neposrednoj blizini vinarije Kozlović.

Organizacijski sekretar se prihvatio posla i eto nas u hladu uz žubor potoka u momjanskom polju. Prošireni politbiro: Vinska priča u dvotrećinskom sastavu plus Biba, Caki i Najdraža, zvuci Barbinog generacijskog benda s izričajem Šikuti – New Orleans s Kozlovićeve fešte, burin i lastavice podno greda terase i testiranje može početi…

Na ovogodišnjoj sam Vinistri bio nažalost jedan od rijetkih, osim par enologa i vinara, koji su bili prisutni na radionici Društva enologa Istre u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom o berbi 2011 i kako su se klimatološke prilike odrazile na mlade malvazije u čaši, odnosno boci. Tomislav Plavša je u suradnji s Emilom Perdecom dao pregled klimatoloških prilika u Istri, a potom su na pet uzoraka (Ravallico, Robi Damijanić, Kozlović bazne i dva premium brenda Agolagune i Agroprodukota) obrazložili ocjene kojim je komisija sastavljena od enologa i Emila Perdeca ocijenila malvazije iz berbe 2011.

Kakva je dakle bila 2011?! Vegetacijski ciklus je počeo dva do tri tjedna ranije pa je i cvatnja krenula nešto ranije, no za vrijeme cvatnje nije bilo šteta. U nastavku vegetacije gotovo idealni uvjeti, uključujući kišu polovicom sedmog mjeseca. Ta je bila u skoro čitavoj Istri, jedina do berbe. Berba malvazije je, kao rijetko kad, u većini istarskih vinograda obavljena krajem kolovoza, pri dnevnim temperaturama od preko 35 oC. Grožđe je bilo zrelo, tehnološki optimum odnosa kiselina i šećera dosizao se terminski vrlo rano, a gubio doslovce preko noći. Oni vinari koji su bili organizirani (oprema i ljudi) i berbu obavili do ranijih jutarnjih sati, unutar najčešće dana ili dva i pritom imali mogućnost osigurati hlađenje grožđa u prihvatu, pripremi, muljanju i runjanju, obavili su dobar posao i mogli su računati da će unatoč ‘toplijoj’ berbi moći u podrumu puno lakše napraviti mlado, svježe, lepršavo, lagano i pitko vino, kakva je uostalom tržišno marketinška pozicioniranost većine malvazija.

Berba 2009. dala je većinu, ekstraktnih, visokoalkoholnih malvazija jakog tijela i dominantno mekanih (alkoholi, viši alkoholi, šećeri) i odvela je malvazije od proklamirane lepršavosti.

Što poučeni iskustvom 2009., što prisiljeni dosadnom kišom i vlagom, za vrijeme berbe 2010., vinari izvlače berbu 2010. i vraćaju malvaziju stilski na staze markatinški proklamirane pitkoće i lepršavosti. Uz to (vidjeti tekst 27.2. 2012) osiguravaju i dostatnu dugovječnost.

Kakve će biti malvazije iz 2011.?!! Sličnije 2009. ili 2010.?!! Klimatološki faktori kažu da bi trebale biti sličnije 2009-oj. A što kažu rezultati našeg testiranja?

Kušali smo na slijepo. Opisivali smo uzorke od 1-5, rangirali ih od 1-5 i na kraju saznali o kojim se vinima radilo.

Svih pet vina je jako dobre kvalitete. Razlika među njima je minimalna i nije jednostavno uočiti nijanse. Nijanse u kakvoći su se uočavale kod nosa i okusa, dok su na oko sve jednako dobre kakvoće. Prilično su uravnotežena i harmonična, srednjeg do jakog tijela, odgovarajuće svježine i stilski su bliže 2010. nego 2009.

I Zoki i ja smo se složili oko gornjih tvrdnji i nismo imali dileme koja je najbolja malvazija. Jednoglasno je to Kabola 2011. Najkompleksniji nos, najviše sortan, s cvjetno – voćnim i vegetalnim, tipično malvazijskim spektrom. Na nepcu najizbalansiranija (kiseline i alkoholi), harmonična (ponavljanje aroma na nepcu, posebno u afteru) trajna, intenzivna, s plemenito užitno gorkastim marcipan malvazijskim završetkom.

Kod ranga ostalih malvazija vrlo mala razilaženja kod dvije malvazije.

Druga u rangu je meni malvazija Radovan 2011. Unatoč deklarirano visokim alkoholima, na nepcu najsvježije, najnježnije, uravnoteženo i tehnički najbolje napravljeno vino. Zašto nije najbolje?!. Kabola je harmoničniji (nos i nepce). Vino najslabijeg nosa (no još uvijek jako dobrog) od svih, najslabijeg intenziteta i više fermentativnih mirisa u odnosu na sortne.

Treća u rangu je malvazija Coronica 2011. Za nijansu boljeg nosa od Radovana, ali slabijeg od ostale tri, no skupa sa gornje dvije spada u uravnotežena i harmonična vina. Vino najslabijeg tijela od svih, no još uvijek srednjeg (to je opis, ne minus, a u 2011. je i kompliment!!!)

Četvrti u rangu je Kozlović 2011. Kompleksnog nosa s dominantno fermentativnim aromama, prvo vino koje je djelomično uravnoteženo. Meka strana (alkoholi) preteže. Srednjeg je tijela.

Peti u rangu je Benvenuti 2011. Kao i Kozlović kompleksnog, no još fermentativnijeg spektra aroma. Isto preteže meka strana, no jačeg je tijela i pregorkog aftera.

Prošireni politbiro završio je plenarnu sjednicu i najavio sljedeću pred Božićne praznike, kada ćemo, ako Bog da u istom sastavu, pokušati procijeniti u kakvom su stanju ovih pet malvazija. Do tada uživajte u ovogodišnjim i ne samo ovogodišnjim malvazijama i ne samo malvazijama i naravno pratite Vinsku priču.

 



Jedan odgovor to “Malvazije u vremenu i prostoru 2”

Napišite odgovor