kol 24 2010

Michelinovi vodiči

Biblija za FOOD-ije …

Savjeti za korištenje crvenog vodiča ovisno o eno-gastro stilistici posjetitelja bloga

1900. godine izlazi prvo izdanje danas već legendarnog crvenog vodiča. Namjera izdavača bila je pomoći motoriziranim turistima na njihovim putovanjima, nudeći popis mehaničkih radionica, gumiservisa, hotela i restorana na području Francuske. 1926. godine izlazi prvi zeleni vodič Francuske – popis najatraktivnijih mjesta za turistički obilazak.

Danas su to najprodavaniji i najutjecajniji vodiči opinion makeri na području turizma, posebno na području gastronomije, gdje mnogi vlasnici i korisnici nestrpljivo čekaju period od prosinca do ožujka, kada izlaze vodiči za pojedine zemlje. Preko 51000 adresa obrađeno je u crvenim vodičima za 2009 g., od toga 29000 restorana i 22000 hotela, a 19000 lokacija u Evropi kategorizirano je i predloženo za posjet u zelenim vodičima. Vodiči su dostupni i na internetu u okviru Via Michelin adrese koja osim njih nudi čitavu infrastrukturu potrebnu kod organizacije putovanja (mape, itinereri, GPS – navigacija, informacije o vremenu i prognozi…).

Više


kol 16 2010

Malvazija u mom oku

Tri događaja: 1. Vinistra, 2. Prezentacija berbe 2009 na Dalmatia Wine Expo, 3.  Kušanje malvazija u organizaciji Saints Hills vinarije i Vinistre u Brtonigli, priređeno za najpoznatijeg svjetskog enologa-konzultanta Michela Rollanda,  stavila su u fokus svih naših osjetila, ali i mentalno-racionalnih resursa malvaziju.

Na marginama tih događaja, ali i na mnogobrojnim druženjima i posjetima istarskim i ne samo istarskim vinarima, stalno se provlačila tema malvazije, s podtemama:

Gdje je mjesto malvazije na domaćem tržištu, da li je precijenjena i da li raditi stilističke pomake i ako da, kakve?

Treba li ići s malvazijom u izvoz i ako da s kojom stilistikom i na koja područja?

Gdje je u kontekstu gornje dvije teme, mjesto i koja je uloga krovne udruge istarskih vinara i koje akcije bi trebala poduzimati?

Više


kol 10 2010

Erotika na stolu

Ekskluzivno za vinskaprica.com – najobjektivniji članak o erotici u povijesti pisane riječi u Hrvata

Jesam li ja filozof ili eno-gastro bloger? I kako sam odbio ulogu povjesničara koja mi je bila namijenjena.

Hiša Franko © vinskaprica.com

Hiša Franko © vinskaprica.com

 

Ma oni nisu normalni! N.i.s.u   n.o.r.m.a.l.n.i!!! – planuh iznerviran.

Tko to u svekolikoj hrvatskoj populaciji liči na tebe? – evo Najdraže u ulozi prvog dodavača soli na tek otvorenu ranu.

Ma ona dvojica što pišem blog s njima. Dosad su mi uvijek prihvaćali teme za članke i pričali kako su jako zadovoljni njima, a sad hoće da pišem na NJIHOVU zadanu temu – jer će se moja duhovitost i kozeraj savršeno uklopiti u lepršavost teme, koja se opet idealno uklapa u udarne članke tek izlazećeg bloga -Dve obične floćine- promrsih na čakavskom, što obično pokazuje najviši stupanj nervoze u mom ponašanju.

Par para i na gomile najde – smireno se oglasi Najdraža, također na čakavskom, što obično ukazuje na najviši stupanj cinizma u njezinu ponašanju i još smirenije nastavi – Kako možeš očekivati išta normalnog od ljudi koji tvoje “umotvorine” uvrštavaju u blog koji zajednički potpisujete?

A o čemu bi trebao pisati? – ‘nezainteresirano’ procijedi Najdraža.

Više


kol 4 2010

Samoobrazovanje bit ljudskog i sommelierskog uspjeha – crtice iz 2008., 2009. i 2010.

Davno je prošlo Omišaljsko predavanje i praktikum za prvu razinu sommeliera, kada sam slušajući prof. Sokolića i gledajući Nenada Kukurina shvatio kako u biti ništa ne znam o vinskom svijetu. Prošlo je od toga desetak godina, puno sam od tada proputovao, puno toga kušao, a bogami i popio, i sam ponekad učestvujem u tečajevima za prvu razinu kao predavač, jeo sam i pio u gotovo svim ponajboljim evropskim restoranima (osim britanskih), služio me u sali Serg Dubs dok je radio kao voditelj servisa u Auberge d Ill-eu, proputovao sam sve važne evropske vinske regije i još uvijek ponosno tvrdim kako ništa ne znam o vinskom svijetu. Vinski i ne samo vinski svijet je nikad pročitana knjiga, kojoj svake godine tisuće autora, novih i starih, dodaju nove stranice, svaka berba je nova priča, dolaze novi vinari, novi restorani, novi trendovi, novi kritičari i što je najvažnije proizvode se nova vina. Da bi nešto mogao znati o vinima možeš biti doktor agronomije i ne kušati niti jedno vino, ali ne možeš biti sommelier, a da ne kušaš vina. To je istina nužan, ali ne i dovoljan uvjet da bi netko bio sommelier. Znam neke sommeliere koji smatraju da im je diploma tečaja prve razine doživotno zagarantirala status sommeliera i vrlo malo kušaju vina, posebno strana, a o daljnjoj edukaciji da i ne pričamo. Isto tako poznam puno ljudi koji uglavnom piju vina, ne kušajući ih, jer ne posjeduju znanja i vještine koje bi im omogućile da kušaju vino. Da skratim – da bi bio sommelier moraš položiti tečajeve i moraš kušati vina. Uz ova dva uvjeta po meni je potreban treći najvažniji, a to je spoznaja da malo znaš, koja te tjera na samoobrazovanje.

Više


kol 1 2010

POOO… MALOOOOO…

Vrsta štiva:

Gastro-putopisne crtice s muškog jedrenja
ili
Vinskaprica.com preporučuje Vašu nautičku rutu – gdje jesti i kako kuhati na Južnom Jadranu
ili
Brodski dnevnik malog od kužine
ili
Špageti Kana Galilejska i Sardele na vaterpolski
ili
Putevima Nikole Nalješkovića, Petra Hektorovića i Miljenka Smoje
ili
Giht – bolest renesansnih enciklopedista i suvremenih sredovječnih nauta ili
Recepti za ukusno, jednostavno i brzo kuhanje na jedrilici kada kuha jedna muška osoba, a jede 7 muških osoba ukupne težine preko 800 kg, bez jedrilice.
ili
Poriluk – nepoznanica u dalmatinskoj gastronomiji ili nezaobilazni dio provište
ili
Kalapajsani krumpir, abšmalcane mahune i rupice – san svakog naute
ili
Kogovi -obziranci- s južnog Jadrana ili sve to što bi u biti bilo najbolje.

Više


kol 1 2010

Dalmacija u mom nepcu

Brač – off the record

Maslina je neubrana, srdela je neočišćena…

Gastro vodič po zapadnom dijelu Brača za insider-e…

Dalmacija u četiri lekcije – turistički i životni vodič za ostale građane Hrvatske, posebno za Primorce

Zašto nismo jili srdele na gradele za obid? To si sigurno ti smanta koga da ih pofriga. Čuješ ti gastro snobe tebi govorin, ne pravi se blesav! – Kum se uvali na stolicu u prostranom kokpitu broda i prstima počne čačkati po stranici novina, ne bi li me omeo u rješavanju sudoku-a i prisilio na razgovor. Već mi sedam dana, otkako smo se ukrcali na brod idu sline na srdele i kad san jutros vidija u Velu Luku da je barba kupija par kili bija san siguran da ćemo ih izist na gradele. Onako cile ih otreseš, provučeš kroz Slobodnu – (zapamti Slobodna je najboja za čistit srdele, nikako Novi List) i baciš na gradele. Znan ja to si ti nagovorija koga, cilo si vrime u kužini, moga san si mislit. Jer kako će gospodin vadit ljuske i čriva na pjat. Evo ga Barba – zagalami Kum – Barba, Vi ste Omišanin, recite mu da ne misli da je to samo u Splitu, je li se vadidu drob i juske srdelama za gradele? Nikako, samo se otrese, provuče kroz karton o vriće o cimenta. U nas je više težačko misto, nije se puno Slobodna prodavala, a i imali smo tvornicu cimenta. – kratko i jezgrovito izvjesti Barba.

Više


kol 1 2010

Dalmacija Wine Expo Makarska – post festum

Perspektiva

© vinskaprica.com

© vinskaprica.com

 

Siječemo Biokovo. Zadvarje, Dubac i još malo pa autocesta. Nestaju iz zjenice Tučepski borovi i žala, a s nepca inćuni u tisno, frigani špari i gire i skuše s gradela, marendani u izuzetnom ambijentu i društvu u restoranu Gusari. Na neki sam način bio dio ekipe Vinistre, koja je došla prezentirati malvazuje iz berbe 2009 i tako pomoći prvom izdanju dalmatinske Vinistre.

Izložbu vrlo dobro ocjenjujem. Osim sitnijih organizacijskih propusta, za prvo izdanje više nego dobro. Odličan odaziv dalmatinskih vinara, solidan odaziv ostalih hrvatskih vinara, dobra podrška lokalnih snaga posebno ugostitelja, korektne prateće vođene degustacije, solidna logistika, prihvatljiv odaziv publike i dobar VIP party.

Dobro, početak više nego dobar. Kakav će, i da li će ga uopće, biti nastavak?

Razmišljam i vučem paralelu s Vinistrom. U odnosu na nju u Makarskoj je gradnja kuće krenula “od šufita”. Dvojica, trojica entuzijasta s vizijom, koju je prepoznao Saša Špiranec, a onda su se na taj val ukrcali i vinari, restorateri, lokalna zajednica… Da bi opstala smotra u Makarskoj mora postati legitimni izraz interesa dalmatinskih vinara, iskazan deklarativno, politički i financijski. U protivnom entuzijazam će se istopiti na suncu profitabilnosti, a dobre namjere dovođenja svjetskog događaja u provinciju, popločit će se u pločama egoizma, taštine i pojedinačnih interesa.

Više