kol. 19 2010

Giorgio Clai, Malvazija Sv. Jakov, 2008

© vinskaprica.com

© vinskaprica.com

 

VinoMalvazija Sv. Jakov
Vinar/ProizvođačGiorgio Clai
Zemlja/RegijaZapadna Istra
Berba2008
Tip vinaBijelo vino
SortaMalvazija
Alkohol (Vol.%)14,5 %
Vrsta čepaPrirodni pluteni čep
NapomenaU ovom slučaju, ne postoje posebne opaske ili opisi koji bi upućivali na stilistiku ili način proizvodnje - morate kušati! Na prvom mjestu je priroda i ljubav prema njoj, prema lozi, zemlji... Ako itko može pričati o identitetu i prepoznatljivosti ili o privrženosti regiji i zemlji iz koje dolazi onda je to Clai. No ono što je bitno i što je potrebno reći, samo je jedna kratka a tako važna rečenica o Giorgiu i Vesni - oni su veliki ljudi. Iskoristio bi ovaj način medijskog izražavanja i zahvalio im se što su mi omogućili da ih upoznam, što su me primili pod svoj krov i što mogu živjeti s privilegijom da ih smatram prijateljima... Hvala vam Vesna i Giorgio...
Ocjena87-91
Datum kušanja29.7.2010
Poveznice:facebook.com
Bilješka s degustacijeU nosu je vino čisto, vrlo intenzivno, djeluje mlado, beskrajno kompleksno i fine kvalitete. Nisam veliki pobornik visokoalkoholnih bijelih vina, no kod ove malvazije na nosu nema ni trunke eteričnih nota koje bi smetale. Mirisom dominira enormna voćnost, prije svega breskva i marelica, zatim citrusi i agrumi, zreli ananas i pregršt južnog voća. Otvarajući se vino pokazuje i floralne note, mediteransko bilje, cvijeće akacije i tragove ružmarina, da bi u pozadini prepoznao i nijanse plemenitog drva i mirodija. Cijelo vrijeme nenametljivo se provlači nota maceracije koja je vrlo dobro ukomponirana i ne dominira mirisom.

U ustima suho, vrlo široko, rekao bih vrlo toplo, skoro „uljno“, zbog visokih alkohola djeluje djelomično svježe, punog tijela i vrlo, vrlo dugo. Vrlo nježna tanična struktura vodi ka nevjerojatnoj kompleksnosti i intenzitetu a voćnost spomenuta u mirisu proteže se cijelim dugačkim finalom. U ustima se osjeti pregršt voćnih aroma koje ostavljaju i nakon pune minute usta puna dugotrajnog okusa. Izgleda da malvazija voli maceraciju i sigurno je ovakav pristup proizvodnji jedan od dobitnih modela prepoznatljivosti sorte. Jer što reći, čak i ako niste pobornik ovakve stilistike, elegancija i preciznost ovoga vina neće vas ostaviti ravnodušnim. Izvrsne kvalitete, mlado i harmonično, ovo je vino stvoreno kao pratilac niza delicija, no moram napomenuti da mi puno više odgovara nakon napornog dana kao „meditativni objekt“. Ako i postoji bilo kakova zamjerka, ljubitelji ovakve stilistike imati će eventualno problema sa popijenim količinama, jer koliko god vam se svidjelo, ovo vino je iznimno jako i alkoholno.


kol. 16 2010

Malvazija u mom oku

Tri događaja: 1. Vinistra, 2. Prezentacija berbe 2009 na Dalmatia Wine Expo, 3.  Kušanje malvazija u organizaciji Saints Hills vinarije i Vinistre u Brtonigli, priređeno za najpoznatijeg svjetskog enologa-konzultanta Michela Rollanda,  stavila su u fokus svih naših osjetila, ali i mentalno-racionalnih resursa malvaziju.

Na marginama tih događaja, ali i na mnogobrojnim druženjima i posjetima istarskim i ne samo istarskim vinarima, stalno se provlačila tema malvazije, s podtemama:

Gdje je mjesto malvazije na domaćem tržištu, da li je precijenjena i da li raditi stilističke pomake i ako da, kakve?

Treba li ići s malvazijom u izvoz i ako da s kojom stilistikom i na koja područja?

Gdje je u kontekstu gornje dvije teme, mjesto i koja je uloga krovne udruge istarskih vinara i koje akcije bi trebala poduzimati?

Više


kol. 12 2010

Parker, Wine Spectator & Co. – čemu sve to?

U posljednje vrijeme javlja se nevjerojatan porast interesa prema tzv. vinskim temama koji je zahvatio i naše krajeve. Osim stručnih časopisa koji pišu o hrani i piću (a kojih je kod nas definitivno premalo s obzirom da se predstavljamo kao turistička i vinska destinacija) o vinu se počelo pisati svugdje i svašta.

Teško je shvatiti čemu sve to vodi, no najmanju korist od takovog pristupa prema „božjem nektaru“ ima u biti potrošač, koji se priklanja jednom ili drugom kritičaru,  gubeći u biti vlastiti smisao za nešto što je dobro. Jedina mogućnost koja nam stoji na raspolaganju, kako bi pričali o kvaliteti, su u biti ocjene i bodovi, od kojih nemožemo pobjeći. No da li su one realne i da li svatko od potrošača može razumjeti šta smo u biti njima htjeli reći?!

Više


kol. 7 2010

Champagne Veuve Doussot

Odmaknuti pogled na degustaciju održanu u Tinji, 10.6.2010

Champagna ima oko 19.000 registriranih vinogradara i oko 5.000 proizvođača koji proizvode šampanjce. Dok velike šampanjske kuće poput Mumma mogu koristiti grožđe iz čak 80 različitih vinograda, mali proizvođači koriste svoje grožđe pa se ta činjenica dodatno valorizira i označuje na etiketama.

Veuve Doussot je mala šampanjska kuća smještena na samom jugu Champagne koja u vlasništvu ima 7 hektara, a u proizvodnji oko 30.000 butelja, osim svog grožđa koristi i grožđe iz vinograda rodbine pa ima potpunu kontrolu kvalitete.

Više


kol. 6 2010

Tko, što, zašto – sommelier

“Ja sam znate somelier i vino je sigurno u redu” bila je izjava čovjeka u restaurantu kada sam želio vratiti bocu koja je kako se kaže “dala svoje”. Iz tog razloga i ova priča, mali osvrt na zanimanje koje je puno više od same titule.

Prvi spomen sličnog zanimanja pojavljuje se ni manje ni više nego u Bibliji. U Genesisu se spominje faraonov nosač pehara, zanimanje koje je imalo vrlo veliku vrijednost a i osoba koja je radila taj posao morala je biti od punog povjerenja. Kasnije su i rimski prijestolnici kao i mnogi kraljevi i carevi imali osobe koje su  birale vino za njih ali i sami bili kušači pred vladarima kako bi potvrdili ispravnost božjeg nektara.

Više


kol. 1 2010

Vitovska… iskreno i veliko vino

© vinskaprica.com

© vinskaprica.com

 

U popularizaciji ali i potražnji autohtonih sorti prednjače Talijani. Jedna od takvih čudnih sorti koja je pokazala veliki potencijal je vitovska, sorta koju možemo naći na talijansko-slovenskoj granici u predjelu „Carso“ ili ti „Kras“.

Degustacija koja je bila organizirana u sklopu manifestacije „Vitovska & Mare“ oduševila me ne samo organizacijom već i kvalitetom vina koje je po nekim kriterijima vrlo,  vrlo specifično.

Evo i zapisa sa degustacije:

Više


kol. 1 2010

O degustaciji….

© vinskaprica.com

© vinskaprica.com

 

Jednom kad se zarazite  prekrasnom vinskom pričom, jednostavno je nemoguće ne razmišljati o degustaciji i vrednovanju samog proizvoda. Možda će netko pomisliti da na taj način “robujemo” vinu i ne uživamo u njemu, no znati opisati karakteristike vina, njegovu kakvoću i stupanj zrelosti, važno je iz nekoliko razloga. Kao prvo, stvaramo si sliku pojedinog vinara, pratimo njegovu stilistiku i razvoj. Kao drugo, samo degustacijom možemo razlikovati i primijetiti nijanse u kvaliteti pojedinih vina. Treći je razlog vezan za našu kulturu i razvoj naše percepcije – što više i raznoliko kušamo, to ćemo biti otvoreniji i iskreniji prema toj božjoj kapljici!

I da ne nabrajam u nedogled, naš pristup degustaciji prvenstveno je sommelierskog tipa, no opis kojim ćemo vam vina na ovom blogu predstaviti baziran je na tabeli jedne od najznačajnijih vinskih institucija na svijetu -Wine & Spirit Education Trust.

Više


kol. 1 2010

Malvazija Antica 2007, Roxanich

Malvazija Antica 2007, Roxanich

© vinskaprica.com

© vinskaprica.com

 

Bistro, vrlo intenzivne zlatnožute boje, gusto.

U nosu čisto, vrlo intenzivno, potentno s  laganom eterskom notom, prepoznatljivim nijansama na dužu maceraciju i odležavanje u drvu. Miris je trajan, vrlo kompleksan i fine kvalitete. Nijanse mirisa su izvrsne, naravno, ako volite ovu stilistiku vina. Na početku prevladavaju sekundarne i tercijarne note, ali miris djeluje vrlo svježe i primamljivo.

Postepeno se otvara sa prepoznatljivim nijansama  žutog voća,  zrele kruške i jabuke, da bi voćnost prešla ka vrlo zrelim citrusima i agrumima sa dominantnim notama na koru  naranče, crveni grejp i vrlo zrele marelice. No ne smijem zaboraviti i herbalnu notu koja ostavljaja tragove na origano, mentu i mediteransko bilje,  kao i laganu  notu na žuto cvijeće. Kao što sam napomenuo, morate voljeti ovu stilistiku, jer se cijelo vrijeme u prvi plan ističe i alkoholna nota koja nam u biti govori o snazi ovog vina.

U ustima suho, punog tijela, vrlo jako i dominantno, toplo, vrlo intenzivno i dugo. Osjeća se eksplozija svih grupa aroma, od jedva primjetnih primarnih ka sekundarnim i tercijarnim, od sortno tipičnih, ka vrlo iznenadujućim…U dugom i vrlo složenom afteru dominira lagana gorčina i snaga, ali i vrlo prisutna mineralnost i nevjerojatna svježina za ovakvo vino.

Iako bijelo vino, moram spomenuti i vrlo složenu taničnu strukturu koja je prisutna zbog maceracije i stilistike proizvođača.

Fine kvalitete, još mlado s vrlo interesantnim potencijalom, ako mu ne naškodi akoholna nota, za sada harmonično s jednim malim minusom (malo peče u ustima), no svaka pohvala za ovo vino. 85-88


Stranica 10 od 11« Prva...7891011