lis. 22 2012

Boškinac 2009

2006., 2007. i 2009. tri su teoretski raspoloživa godišta crvene perjanice Borisa Šuljića hotelijera i vinara s Paga. 2008. Boškinac se nije pojavio na tržištu, a 2009. upravo izlazi i njeno prvo predstavljanje je 23.10. u restoranu Kukuriku, u Kastvu.

Boškinac je hotel, restoran i vinarija u Novalji na otoku Pagu. Ime su dobili po obiteljskom nadimku Borisovog djeda čija su slika i stihovi ispred recepcije hotela, a činjenice da vino nosi naziv Boškinac (isto ko did) i da ga u berbi 2008. nije bilo, govore o pristupu, ali i očekivanju koje Boris ima od ovog vina. Boškinac je odmah po izlasku na tržište bio jako dobro prihvaćen od ‘grada i od svijeta’.

Više


lis. 15 2012

Žlahtine iz 2011, II

Obećano u pretprošlom postu, učinjeno. Na Dan neovisnosti uz lagano pirkanje sjeverca i nešto manje lagan sunčev blagoslov, na terasi restorana Rivica u Njivicama, uz ljubopitljive poglede i cinične komentare zagrebačkih vikendaša, koji su ispili svoju posljednju ovogodišnju otočku kavu i uz “Kaj vam treba tulike čaša?.. i.. Ko kontrolira kelnera da vam furt ne nosi isto vino?!!”, otišli put mosta i zaborava do Uskrsa sljedeće godine.

Više


lis. 1 2012

Tri Kralja

O da, kasnim! Događaj se zbio davno (12.8.2012) a članak (fotke) tek sad. Pa što, ništa nije izgubljeno. Evo nas, nakon odmora opet u mašini…

Foto zapis jednog (sasvim običnog) događanja


I tako tri majstora kuhinje (Tom Gretić, Andrej Barbieri i David Skoko) sljubiše nešto papice sa vinima Trapan i Senjković. Više


srp. 2 2012

Žlahtine iz 2011.

Dragi čitatelji!

Pred nama su dva najtoplija ljetnja mjeseca, u kojima namjeravamo smanjiti učestalost objave postova na Vinskoj priči. Kupajte se, odmarajte, radite, uživajte u vinima i dobroj hrani i do čitanja, najkasnije u rujnu!

Žlahtine iz 2011.

U članku Malvazije u vremenu i prostoru 2 pokušali smo ocijeniti kako su se najjači brendovi istarske malvazije nosili s berbom 2011., a u današnjem ćemo to pokušati učiniti i sa žlahtinama.

Žlahtina je autohtona bijela sorta do nedavno sađena isključivo u Vrbničkom polju na otoku Krku. Posljednjih se godina njezini nasadi sele i u Bašćansku dolinu na otoku, ali i preko puta Vrbnika u Vinodolsku kotlinu. Doznajemo da će se ti ‘kopneni’ nasadi žlahtine ovih dana znatno proširiti i da jedan veliki vinar iz Slavonije sadi na području Novog Vinodolskog gotovo dvadesetak hektara žlahtine!!!

Više


lip. 25 2012

Prezentacija Krauthaker

Krauthaker i Kukuriku u Zlatnoj dolini na +35oC

Drugi nastavak serijala Vinari čija vina imamo u svojim podrumima

Vlado Krauthaker je jedan od prvih vinara koji je ranih devedesetih prošlog milenija (stoljeća) ušao u privatne poduzetničke vode. Danas je to respektabilna vinarija s pedesetak hektara u vlasništvu, dvadesetak u koperaciji, godišnje proizvodnje od oko 650.000 boca.

Ako ga pitate koliko ima sorti u svojim vinogradima i etiketa u komercijalnom portfelju, inače uvijek precizni Vlado se zamisli, nasmije. Gotovo svaka berba nosi neku novu sortu ili etiketu. Zaključili smo da se i u jednom i drugom slučaju radi o brojci između 20 i 30. I ova je prezentacija donijela prvo vino u vinariji Krauthaker iz sorte Muškat žuti, poslužila mu da testira ukus publike i pomogne mu u odluci da li da neka vina (chardonnay, sivi pinot, sauvignon) da na tržište kao vina s posebnih položaja ili rađenih posebnom stilistikom ili da da ih pomiješa u jedno jednosortno vino. Više


lip. 18 2012

Deset enoloških tehnika koje svaki vinar treba znati 2/2

Uvod za 2. dio

Prvi tekst o tehnikama koje bi svaki vinar trebao znati našeg gosta makarskog Likara, izazvao je prilično zanimanje i bio dosta čitan. Prije najavljenog drugog dijela nekoliko ‘redakcijskih’ napomena.

Kao što naziv posta kaže, radi se o deset tehnika u proizvodnji vina, za koje autor smatra da bi ih svaki vinar trebao znati. Dakle ne nužno primjenjivati, već svakako poznavati.

Da li ih, (ili će ih netko) primjenjuje (primjenjivati) to je stvar njegovog odabira temeljenog na afinitetima, nivou spoznaja, tehnološkim, prostornim, financijskim i mnogim drugim čimbenicima. U tom smislu postovi ne predstavljaju naputak, još manje ‘Sveto pismo’, već su prvenstveno dnevnik spoznaja jednog diletanta zaljubljenog u vino.

Sve je to napisano u postu, no nije na odmet ponoviti.

Hvala što pratite Vinsku priču i uživajte uz drugi nastavak.

Darko.

Više


lip. 11 2012

Obitelj Tomac

Prvi nastavak novog serijala “Vinari čija vina imamo u svojim podrumima”

Prolog

Vinari su, uostalom kao i tržišno – poduzetnički orijentirani pripadnici svih profesija, danas u situaciji da trebaju postati stručnjaci u multidisciplinarnom konglomeratu znanja i vještina. Vinogradarstvo i enologija samo su dio njih, a sve češće su, posebice ‘mali’ privatni vinari i PR-ovci i stručnjaci u strojarstvu i elektrotehnici, računarstvu, projektiranju, prodaji, financijama i računovodstvu, psihologiji i sociologiji, politici, farmaciji i biokemiji…

Recesija i njoj primjerena tržišna situacija, troškovno ne dopušta svima, rekao bih većini, angažiranje stručnjaka – konzultanata u tim područjima pa se vinari snalaze kako znaju i umiju, donoseći kroz to snalaženje na vinsku scenu i osobine svojih ličnosti.

Više


lip. 4 2012

Deset enoloških tehnika koje svaki vinar treba znati 1/2

Vinska se priča bliži dvogodini

Puno je članaka (gotovo 150, svaka čast čitateljima!!!) ispisano, puno je događaja pohođeno, puno vina isprobano, puno razgovora izrazgovarano, puno je ljudi prošlo između popijenih boca, pojedenih pjatanci i popušenih cigara. Tražeći zanimljiva vina, mjesta i događaje, možda nesvjesno, tražili smo i ljude s kojima ćemo podijeliti radost Vinske priče.

Današnji gost-autor je po našem mišljenju jedan od takvih ljudi. Osim što će nedvojbeno dati stručni doprinos Vinskoj priči, zašto smo se međusobno odabrali (mi predložili, a on prihvatio)?!

Marin je kao i mi prvenstveno zaljubljenik u vino i u spizu. A, zaljubljenici su kao i mi u duši diletanti, kako reče Miljenko Jergović pišući o Nedjeljku Fabriu u Subotnjoj matineji. Marin je onaj temeljito obrazovani, upućeni, zanatski obučeni diletant. A njihovo divljenje, a ne povijest vinarstva, niti nagrade na bilo kakvim sajmovima, određuje kanone u vinima.

Marin radi vino i piše o njemu iz čistog oduševljenja, s naklonošću, dragošću i simpatijama.

Uostalom za oduševljenje treba imati dara, kao i za pisanje, vinarenje ili bilo koju drugu aktivnost s oduševljenjem. Pljuvati se može i bez talenta, bez obzira što to često zvuči skoro jednako mjerodavno kao i kada se pljuje s talentom. Više


Stranica 2 od 1912345...10...Poslijednja »